Šum Panonskog Mora | Page 43

Radomir D. Mitric´ civilizacijskih slojeva življenja na ovom prostoru. Oblast oko negdašnje Baloje priča neverovatne priče iz drevnih vremena. Baloja će se u jednom istorijskom momentu zvati i Vonka. Sva ta mesta su od rane mladosti pečatila moju ličnost, a u jednom trenutku ću se zanositi idejom da postanem arheolog. Pominjući istorijski momenat okrilja gradića u kojem odrastah, nezaobilazno je reći i to da je u dolini Plive bila velika srednjovekovna slovenska nastamba, sa velikim grobljem na jednoj velikoj nekropoli, na obližnjem brdu vidljivom i sa gradskog trga. Na nekropoli je pronađen divan nakit koji se čuva danas u muzeju u Banjaluci a kojim dominiraju ženske minđuše od belog zlata sa filigranima nalik šumskim jagodama. Tom predivnom komadu nakita se divih još od studentskih dana. Poznije su ovim prostorom harale hunske, alanske, avarske, slovenske, gotske, i ugarske horde, sve do Turaka koji su ovde uspostavili jedan od svojih pašaluka. Iza njih ne ostade ništa, dok je iza Austrougara ostala uskotračna pruga slična onim iz vestern-filmova. Kasnije je ovo postao deo Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca pa NDH sve do oslobođenja. U ovom su kraju pukle prve ustaničke puške, a nije ga zaobišao ni poslednji bosanski građanski rat. Uvek me je privlačilo čitanje istorijskih hronika što bi stvaralo u mojoj glavi sliku Magna Carte Libertatum, koju sam docnije u srednjoškolskim danima upotpunjavao slikom velikih geografskih otkrića jer sam se uvek osećao 43