Zbornik radova Zbornik Radova_small - Page 64

Nataša Milojević Svoj osobni identitet otkrivalo je 13 % učenika osnovnih i 21 % učenika srednjih škola, a čak 6 % učenika osnovnih i 15 % učenika srednjih škola sretalo se u stvarnosti s nepoznatim prijateljima (Popadić i Kuzmanović 2013). Cyberbullying mogu direktno ili indirektno prouzročiti druge osobe s ili bez pristanka žrtve korištenjem internetskoga profila žrtve. To uključuje slanje ili objavljivanje uznemiravajućih poruka, fotografija ili videozapisa na blogovima, forumima, chatovima ili na profilima drugih osoba. Za razliku od drugih vidova vršnjačkoga nasilja, cyberbullying može biti prisutan 24 sata dnevno; žrtva može biti maltretirana na svim mjestima (uključujući njezinu kuću i druga mjesta koja su bila sigurna u slučaju drugih vrsta vršnjačkoga nasilja); širenje je mnogo frekventnije; nasilnik može biti anoniman i nema direktnoga kontakta sa žrtvom. Žrtva može biti svaka osoba koja se koristi internetom ili pametnim mobilnim telefonom neovisno o spolu, uzrastu, digitalnome iskustvu, načinu i učestalosti korištenja modernih tehnologija (Kuzmanović i dr. 2016). Podatci istraživanja pokazuju da su učenici srpskih škola bili počinitelji cyberbullyinga: 7 % učenika koristilo se imenom druge osobe pri objavljivanju nečijih privatnih sadržaja, 5 % učenika objavljivalo je tuđe fotografije ili videosnimke s ciljem da ismije drugu osobu, a 7 % učenika širilo je laži o nekoj osobi (Vučković i dr. 2016). Fondacija Tijana Jurić započela je 2014. projekt Sigurno na internetu – sigurno u životu kako bi informirala učenike osnovnih i srednjih škola o cyberbullyingu. Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija pokrenulo je 2016. mrežnu platformu za razvoj informacijskoga društva Pametno i sigurno s ciljem prevencije posljedica cyberbullyinga. Platforma promovira digitalno obrazovanje i kulturu sigurnosti čitavoga srpskog društva. Oba se programa i dalje aktivno predstavljaju u školama.