Zbornik radova Zbornik Radova_small - Page 440

Vladimira Velički Akademik Ivan Cvitković u knjizi Ganga – pjesma o životu u Hercegovini: Sociologijske marginalije o gangi koncentrira se na dekonstrukciju gangaških poruka o životu u Hercegovini, dakle, na priču te navodi teme iz oblasti kulture, obrazovanja, mode, odlazaka u pečalbu i dr. Sve je to opisano u gangi, kao i životu u mnogim mjestima (Cvitković 2007). Navedena se tradicija još uvijek, zahvaljujući festivalima i kulturno- umjetničkim društvima, uspijeva bar donekle održati. Njezinu snagu i izravnost u prenošenju poruke, možemo imati na umu i kod suvremenoga pripovijedanja. Zaključak Kao što smo vidjeli, pričanje priča danas više nije samorazumljivo, ali doživljava svoj povratak u obliku različitih događanja, festivala i sve veće popularnosti žive riječi. Nakon razmatranja različitih pripovjedačkih tradicija, možemo zaključiti da pričanje priča može uspjeti jedino ako pripovjedač poznaje, osjeća, razumije i voli odabranu priču, ako je ona postala dio njega, njegovo duševno blago. Tek tada on priču može predati/ prenijeti publici, odnosno djeci. Osnovni problem koji se nameće odnosi se na odabir priče. Danas nema putujućih pripovjedača koji bi nam mogli prenijeti priču. Stoga je jedno od ključnih pitanja: kako ćemo odabrati priču te kako ćemo napisanu priču pretvoriti u priču za pričanje? Prvi je korak, dakle, biranje predloška, teksta, odnosno priče. Tradicionalni pripovjedači čuli bi priču i pričali bi je dalje. Nama to uspijeva još jedino s pričanjem/prepričavanjem kratkih, svakodnevnih događaja ili viceva. Čak i priče koje potječu iz usmene tradicije, bajke, mi tražimo u tiskanim zbirkama priča. Tekstovi bajki su literarne prerade i u njima je najčešće zabilježen samo tekst. Na taj način mi zapravo dobivamo nečitljivu priču, nedostaje intonacija, gestovno i neverbalno prikazivanje koji prate svako usmeno izražavanje.