Zbornik radova Zbornik Radova_small - Page 11

- 04 neko džepno izdanje Googleova prevoditelja, počnu li kompjutori dovoljno dobro programirati, poznavanje nekih programskih jezika postat će suvišno… Osim kritičkoga razmišljanja, kooperacije, komunikacije i kreativnosti, čemu već danas treba djecu početi poučavati u školi, najvažnije će biti, sugerira Harari, neke specifične životne vještine: ”vještine nošenja s promjenama, vještine učenja novih stvari i očuvanja mentalne ravnoteže u nepoznatim situacijama.” 4 Dramski odgoj i dramsko stvaralaštvo uglavnom ne razmišljaju o budućnosti, konceptualno se još uvijek bore sa zadatostima škole s polovine dvadesetoga stoljeća, žele je opustiti ili oplemeniti kreativnošću, poticanjem učenika na samoizražavanje i osobni razvoj. U nekim dijelovima svijeta u drugoj polovici dvadesetoga stoljeća dramski se odgoj uspio ugraditi (na dulje ili kraće vrijeme) u školske programe. Uglavnom to nije potrajalo; kako kaže Mike Fleming (i sur.), ”dani kad se na umjetnosti gledalo kao na terapeutsku formu samoizražavnja, davno su 5 prošli.” U međuvremenu smo ušli u obrazovnu eru standardiziranih testiranja, uspoređivanja s drugima ne samo na lokalnoj nego i na globalnoj razini i sveprisutne visoke kompetitivnosti (između pojedinaca, ali i između škola). Rigidnost školskoga sustava tako je ponovno uspostavljena na ponešto drugačijim pretpostavkama. U takvoj klimi umjetnosti u školi moraju (ili misle da moraju) pokazati da su korisne za učenike. Zbog toga se rade brojna istraživanja kojima se opravdanost postojanja umjetničkih predmeta u školi obično pokušava dokazati korisnošću za uspjeh učenika u drugim predmetima ili za razvoj raznih socijalnih vještina. 4 Op. cit.; str. 274. 5 Fleming, Mike, Christine Merrell i Peter Tymms. 2004. !e impact of drama on pupils' language, mathematics, and attitude in two primary schools. U: Research in Drama Education: 'e Journal of Applied 'eatre and Performance, 9, 2: 177-197; str. 181.