Zbornik radova Muzeja Hercegovine Nov. 2014 | Page 88

Smail Balić (1920. – 2002.), Hivzija Hasandedić (1915. – 2003.), Vlado Puljić (1934. – 2008.) i Alija Kebo. (1932 – 2008.) Ideologizirani kulturno-prosvjetni sistem Socijalističke Jugoslavije restriktivno se odnosio prema duhovnom i književnom nasljeđu posebice ako je bio prožet vjerskim misaonim horizontom; u tom smislu izrazito se negativno odnosio prema, i inače «nepriznatim», bosanskim muslimanima. U obzoru sistemskog obrazovanja, nije postojala književnost bosanskog srednjovjekovlja, osmanskog razdoblja, a iz austrougarskog razdoblja «propusnice» su imali isključivo srpski i hrvatski pisci Bosne i Hercegovine. To stanje je trajalo sve do kasnih osamdesetih godina XX. stoljeća. «Pospremanje» književna baština? Što bi valjalo misliti i uraditi u nakani muzejskog «pospremanja književne baštine»2, njezinog izlaganja i tretmana kao «općekulturnog dobra naslijeđenog od predaka»3, kako se baština i definicijski tretira. Književnom baštinom, kao ključnom supstancijalnom građom (nakon filozofske) narodnosnog i nacionalnog duha, bave se osim muzeja, arhivi i biblioteke, a u nekim zemljama i specijalizirali zavodi za proučavanje književnosti. Arhiv (lat. arhivum – pismohrana) je ustanova u kojoj se u pravilu trajno čuva, stručno obrađuje i daje na korištenje arhivska građa; 4 Biblioteka (knjižnica) je javna ustanova, koja slijedeći općeprihvaćene ciljeve društva i načela stručnog rada, nabavlja, obrađuje, čuva i daje na korištenje knjižničku građu;5 Muzej je stalna ustanova koja sakuplja, vrednuje, čuva i izlaže javnosti zbirke predmeta, umjetnina, dokumenata, prenoseći ideje pohranjene u njima i stvarajući znanje o tome.6 U sve tri vrste institucija, uz evidentne svrhovite razlike njihovih temeljnih razloga postojanja, nerijetka je kombinacija svih nabrojanih aspekata u pogledu tretiranja književne baštine, a koja se u svakoj od njih, barem u nekoj slučajnoj ili namjernoj selekciji, nalazi. 2 3 4 5 6 86 Sintagma posuđena iz teksta zagrebačkog prof. dr. Vinka Brešića (”Kako pospremiti književnost”, 2006.) Opća i nacionalna enciklopedija, knj. 2, Proleksis d.o.o / Večernji list, Zagreb, 2005., str.208 Isto, knj. 1, str. 303 Isto, knj. 11, str. 52 Isto, knj. 14, str. 152