Zbornik radova Muzeja Hercegovine Nov. 2014 | Page 64

cijev od strževog drveta, kao dokaz postojanja vodovoda. Na trećem spratu
predstavljen je Stari most u ambijentu življenja oko njega s poslovnom četvrtičaršijom, zanatima …To je izraženo kroz priču, također, na panelima. Dvije
vitrine sa keramičkim i željeznim predmetima iz arheološke zbirke čini dio
postavke ovog sprata .
Četvrti sprat predstavlja Stari Most kao vojnu fortifikaciju, a predstavljen
je kroz priču na panelima i arheološku građu u vitrinama. Inače, sve vitrine u
muzeju su staklene sa željeznim okvirima i različitih dimenzija. Na ovom spratu
arheološku građu čine jedan top, topovska đulad kao i vojni šljem. Kamena
topovska đulad su izložena na jednoj metalnoj šahovskoj (mondrijanovskoj)
konstrukciji, vrlo interesantno, sa šest kamenih đuladi– eksponata. U kritici
muzeološke postavke ovdje se smatra da previše dominira podloga nego
eksponat. Peti sprat, poznat kao ćemer ili svod, zasad je bez koncepta. Moguće
da u budućim projektima muzeja bude riješen. Jedna od ideja je bila da bude
riješen kao mjesto gdje će se moći vidjeti i pročitati značajnije pjesništvo i
putopisi o mostu. Također, pošto se veže na četvrti sprat i njegovu koncepciju,
u perspektivi bi se u njemu moglo prikazati rušenje Starog Mosta u ratu 1993.
godine, sa originalnom kamerom i vrpcom kao muzejskim eksponatima. To
ostavljamo muzeološkoj struci na odluku.
Nakon toga dolazi izlaz na Vidikovac, razgledanje Starog mosta i
zaštićene zone Starog grada. Ovo je usput jedno odmorište nakon napornog
penjanja na vrh kule. Polukružna hodna linija sa dvadeset otvora omogućava
razgledanje i fotografisanje. Jedan eksponat u ovoj zoni je vrlo interesantan.
Radi se o veoma lijepo kaligrafski urađenom tarihu (kamenom natpisu), o
obnovi kule iz 1821. godine. On je izvoran, izveden u kamenu s arapskim
pismom i reljefnim slovima. Dimenzije su mu oko 40 x 20 cm i ugrađen je u
svodni zid. Veoma je interesantan posjetiocima. Nalazi se u zoni posjetiočevog
vidika, i pošto je na izvjestan način eksponat, tim više zahtijeva objašnjenje,
što dosad nije urađeno.
Pošto sam opisao postavku kule Tare, jedino mi je ostalo da objasnim
ovdje potencirani izložbeni način sa panelima ili banerima. Njih brojčano
ima petnaest komada, ravnomjerno raširenih po spratovima. Izrađeni su od
pleksiglasa, a pošto je kula polukružna s hrapavim zidovima, način fiksiranja je
izveden pomoću metalnih sajli koje ga odvajaju od zida nekoliko centimetara
i vežu od poda do tavanice. Ovo je inače vrlo lijep način izlaganja. Na panelu
je folija na kojoj su tekst i fotografija, a postavljen je u visinu očiju radi čitanja.
Još bih ovdje rekao da je cijeli muzej od signalizacije, panela, kataloga, afiša…,
dvojezičan, što znači BHS jezici (bosanski, hrvatski i srpski) i adekvatno njima
engleski jezik. To se pokazalo u praksi dobro i praktično.

62