Zbornik radova Muzeja Hercegovine Nov. 2014 | Page 46

nošnju koja se nije razlikovala u osnovnim krojevima od odjeće koja se nosila svakim danom. Tako su u zapadnoj Hercegovini imućnije djevojke i mlađe udate žene nosile sadake od crvene čohe, u istočnoj zubune od zelene i bijele čohe. Osim djevojačkih zubuna, u upotrebi su bile u istočnoj Hercegovini i muške raskošne „dolame” od crvene ili zelene čohe. Dijelovi ove skupocjene odjeće bili su bogato ukrašeni raznim vrstama gajtana (vuneni, svileni, zlatni i srebrni), vrstama zeha (svileni i srmeni) i širita (zlatni i srebrni). Ova odjeća bila je uglavnom rad zanatlija – terzija. Upravo ova navođenja tkanina predstavljaju jedan od glavnih parametara na osnovu kojeg je moguće pretpostaviti funkciju kostima a na principu: jednostavna domaća tkanina – svakodnevna radna odjeća, raskošnija – manufakturne proizvodnje – svečana, praznična odjeća. Vrste korišćenih tkanina ukazuju i na društveni i ekonomski status njihovih korisnika. KARAKTERISTIKE TRADICIJSKE SEOSKE HERCEGOVAČKE NOŠNJE Na osnovu dosadašnjih etnoloških saznanja i osobnih istraživanja o ovoj problematici, hercegovačke nošnje po tipskim odlikama pripadaju široko rasprostranjenom tipu dinarske narodne nošnje. Dinarska nošnja obuhvata Liku, Kordun, dalmatinsko zaleđe, zapadnu Bosnu i Hercegovinu, veći dio Crne Gore i jugozapadnu Srbiju.7 Ova nošnja karakteristična je po specifičnostima svojstvenim hercegovačkim nošnjama. Sve nošnje u Hercegovini, inače, po svom osnovnom obilježju dijele se na humske (zahvataju uglavnom, zapadni i srednji dio Hercegovine uključujući tu i okolinu Mostara, Konjica, Stoca, Ljubinja i Ljubuškog) i brdske (raširene na čitavom području istočnog dijela ove oblasti, obuhvatajući oblast Zupce, zatim Šumu, Površ, manji dio Popovog polja, Bilećke Rudine, pa preko Nevesinjskog polja i Podveležja sve do Borča i Foče)8. (Karta II) Osnovne razlike brdske i humske nošnje su: • ženska košulja u brdskoj nošnji ukrašena je više vezom nego ona u humskoj nošnji 7 Zorislava Čulić, Narodna nošnja u Hercegovini, Rad Kongresa folklorista Jugoslavije IX, Mostar, Trebinje, 1962., 45 – 51; Narodne nošnje u Bosni i Hercegovini, od 11 – 14; Marijana Gušić, Tumač izložene građe, Zagreb, 1955., 167 – 173; Jelka Radauš-Ribarić, Narodne nošnje Hrvatske, s.l.s.a – bez oznake stranice; Jasna Bjeladinović, Katalog izložbe Narodne nošnje Jugoslavije, posebno izdanje Etnografskog muzeja u Beogradu, 1976.; Mitar Vlahović, Ženska nošnja u Vasojevićima, Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu, Beograd, 1934.; Milka Jovanović, Narodna nošnja u Srbiji u XIX veku, Beograd, 1976.; Miroslav Draškić, Narodne nošnje sjeverozapadne Bosne, Banja Luka, 1962. 8 Toma Bratić, Narodna nošnja u Hercegovini, GZM XVIII, Sarajevo, 1906., 229. 44