Zbornik radova Muzeja Hercegovine Nov. 2014 | Page 32

Muzeji su sa stanovišta arhivskog zakonodavstva i obaveza registrature stvaraoci i imaoci građe. Najčešće je građa koja je prikupljena po načelima arhivistike u zbirkama, znači vještački stvorena od raznovrsnog materijala, koja se odnosi na neki događaj ili ličnost, ponekad na vremenski period. Mnogo rjeđe muzeji čuvaju cijele fondove, kao organske cjeline nekog stvaraoca, ali zato baštine bogate i značajne pojedinačne vrijednosti. Važno je istaći da muzeji u zaštiti i korištenju arhivske građe koju čuvaju moraju korištenje uskladiti s arhivskim zakonodavstvom, biti otvoreni i transparentni, jer pisana baština je javno dobro koje ne može biti otuđeno niti uništeno. O ovim pitanjima u Muzeju slavljeniku, nikada nije bilo dilema. Arhivska građa iz njegovih depoa je uvijek dostupna istraživačima i koristi se na propisan način uz odgovarajuću evidenciju, a Muzej raspolaže vrijednim porodičnim fondovima, kao što su: Aleksa Šantić, Hamza Humo, Džemal Bijedić i drugi. Organizovanje ovakvih skupova zasigurno daje poticaje dobroj muzejsko-arhivskoj saradnji u praksi prezentiranja i očuvanja baštine. Obiman bi bio istraživački projekat evidentiranja arhivskih vrijednosti u bosanskohercegovačkim muzejima i sam njihov popis, bila bi korisna i podebela knjiga. Našem slavljeniku treba omogućiti da brazdu koju je zaorao nastavi i produbi, treba omogučiti da raste, a ne samo traje, primjereno zadaći koja mu je povjerena i gradu u kojem je nastao i stasao. Treba mu omogućiti da bude, ne samo čuvar baštine, već rasadište vrijednosti koje oplemenjuju čovjeka i kulturu življenja. Uz žaljenje što zbog zauzetosti nisam u prilici da prisustvujem i prezentiram raspoložive podatke o zadatoj temi, skupu želim uspješan rad, a Muzeju iskrene čestitke za ovaj veliki jubilej. 30