Zbornik radova Muzeja Hercegovine Nov. 2014 | Page 17
ikone na platnu iz 18. i 19. stoljeća, kao i slike pejzaža i prirode) neophodna
je intervencija - zahvat. Pošto su svi fondovi od izuzetne važnosti za kulturno
nasljeđe Bosne i Hercegovine, trebalo bi, urgentno, animirati društvene
strukture u smislu hitnog iznalaženja sredstava i pomoći kolektivu Muzeja
Hercegovine u sanaciji muzejskih eksponata.“26
Navedeni problemi se djelimično rješavaju povratkom u kuću Džemala
Bijedića 13. 12. 1999.godine.
Usporedo teku i aktivnosti za povrat kuće Svetozara Ćorovića. Uz pomoć
Švicarske ambasade te nastojanja Gradske uprave Mostara, Gradskog vijeća
Mostara, Srpskog kulturnog društva „Prosvjete“ i Muzeja Hercegovine
Mostar, kuća je svečano otvorena 8. juna 2000. godine. Osim povrata kuće
Muzeju Hercegovine za uspostavu Odjeljenja književnosti kao i ranije, kuća
sada, rješenjem Gradske uprave Mostara prima i novog stanara, a to je Srpsko
kulturno društvo „Prosvjeta“ Mostar u jednu trećinu prostorija. Muzej u kuću
ponovo unosi spašenu građu o Aleksi Šantiću i Hamzi Humi, otvara spomen
sobe toj dvojici pjesnika kao i prije rata, te ponovo otvara biblioteku Odjeljenja
književnosti. Ove aktivnosti prate i aktivnosti Gradske uprave Mostara i drugih
institucija na ovom polju, a to su postavljanje nove biste pjesnika Alekse
Šantića u parku, nastavak manifestacije Šantićevih večeri poezije, posjete
škola i turista stalnoj postavci, te izlaženje publikacija o pjesniku u izdanju
Muzeja Hercegovine. Postavke Muzeja su urađene pod stručnim nadzorom
mr. Šabana Zahirovića.
Važno je istaći i aktiviranje časopisa “Hercegovina” poslije rata. Dana 12.
01. 1998. godine u prostorijama Arhiva Hercegovine održava se konstitutivni
sastanak, te formira redakcija i pokreće izlaženje novih brojeva.
Uvrštenje Starog mosta na Unescovu listu zaštićene svjetske kulturne
baštine 2005. godine, te rezultati arheoloških istraživanja na lokaciji Starog
mosta s kulama, bile su povod otvaranje 23. jula 2006. godine novog odjela
Muzeja Hercegovine tzv. Odjela „Stari most“ smještenom u kompleks kule
Tare i uklopljenom u integralni arhitektonsko-historijski prostor.
Na pet spratova u autentičnom interijeru istočne mostne kule na temelju
relativno ograničenog arheološkog i historijskog fundusa nastojala se dočarati
slika života na mostu i oko njega sa svim njegovim aspektima od kulturnohistorijskog, arhiktektonskog, privrednog, vojnog do svakodnevnog. Naglašena
je specifičnost razvoja stare gradske jezgre i međusobno ispreplitatanje mosta i
grada, koji nosi most i u imenu.
Danas, osim Postavke „Stari most“ i postavke o pjesnicima u Odjeljenju
književnosti – spomen kuća Svetozara Ćorovića, spomen kuća Džemala
Bijedića osim primarne građe i postavke o Džemalu Bijediću predstavlja i
primjer arhitekture i kulture življenja bosanskohercegovačkog stanovništva
26 Vidi; Hodžić Sabit, “Ugrožene umjetnine”, Most (Mostar) br. 134 (45) godina 2001., str 77-78.
15