Zbornik radova Muzeja Hercegovine Nov. 2014 | Page 118
broadcast (televizijski) dizajn, web dizajn, web 3D i multimediju. U zadnje
vrijeme su fokusirani na projekte iz digitalizacije i multimedijalne prezentacije
kulturnog naslijeđa.
Nove tehnologije nam pružaju mogućnost vjerne 3D rekonstrukcije
objekata koji više ne postoje. Korisniku se nudi mogućnost virtuelne šetnje kroz
interaktivne 3D modele objekata i saznavanje o njima iz pričanja virtuelnih
vodiča. Projekti virtuelne rekonstrukcije Isa-begove tekije u Sarajevu i Crkve
Sv. Trojice u Mostaru biće opisani u nastavku.
Muzeji su mjesta gdje posjetioci uče o historiji kroz odabrane eksponate.
Međutim, objekti su obično tako postavljeni da ih se može vidjeti samo sa jedne
strane. Dok u muzeju ne možemo uzeti objekat u ruku i razgledati sve njegove
detalje, u virtuelnom muzeju je to moguće. Također je moguće pogledati
digitalnu priču o objektu, njegovoj upotrebi i historiji. Virtuelni muzej BH
tradicionalnih predmeta, kao primjer takvog koncepta, biće prezentiran u
ovom radu.
Stećci su bogato ukrašeni srednjevjekovni nadgrobni spomenici. Njihovi
najljepši primjerci se nalaze u kolekciji Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Digitalni
katalog stećaka nudi virtuelnu prezentaciju ovih eksponata digitaliziranih
tehnikom fotogrametrije. Internet prezentacija ove kolekcije privući će
posjetioce u Zemaljski muzej da saznaju više o ovim vrijednim objektima
kulturnog naslijeđa.
2. Virtualna rekonstrukcija Isa-begove tekije
u Sarajevu
Riječ „tekija“ potiče od arapske riječi takkiya, koja znači „nasloniti
se“ ili „biti podržan“, pa tako takkiyya označava „mjesto ili stvar na koju
se oslanja, gđe se odmara“. Tekija označava građevinu koja pripada skupini
islamskih vjernika, sufija, u kojoj se oni okupljaju oko šejha i obavljaju
svoj obred. Isa-begova tekija je jedna od najznačajnijih tekija u Sarajevu
(slika 1a). Sagrađena je prije 1462. godine i predstavlja jednu od najstarijih
ustanova u Sarajevu. Isa-beg Ishaković, utemeljitelj Sarajeva, spominje je
u svojoj zakladnici (vakufnami) iz 1462. godine, i pored drugih imanja,
musafirhanu i imaret uz nju [Zujo01].
Lokacija same Isa-begove tekije nije slučajno izabrana. Naime, tekije
su se inače uvijek gradile u prirodnom okruženju i bile potpuno otvorene
prema njemu. Rijeka, stijena, klanac ili kanjon te brdo, najčešće su oznake
mjesta na kojima se tekije podižu, što je slučaj i s ovom tekijom. Same sufije
116