www.turistickisvet.com
RASTUĆA MEGA SILA
Veliki rast unutar Kine ilustrovan je prihodom
od 44 milijarde dolara širom 2,5 miliona hotelskih soba. Ali potencijal je relativno neograničen. U poređenju sa tržištima Velike Britanije
i SAD-a, broj soba po glavi stanovnika u Kini je
manji od 4 sobe na 1.000 ljudi, dok je u SAD taj
odnos 20:1000, a u Velikoj Britaniji 10:1000.
Razne studije predviđaju da će hotelijersvo u
Kini biti vredno 100 milijardi dolara za 10 godina. Naravno, gradovi drugog i trećeg ranga
zabeležiće najveći rast. Prema gore pomenutim
istraživanjima, budžet i hoteli srednje kategorije
imaće najupečatljiviji rast, ili kako je procenjeno, vrednost od 38,3 i 56,8 milijardi dolara
do 2022. godine.
Već smo videli u medijima da su se lokalni i
međunarodni igrači borili oko spajanja i
preuzimanja hotela. Međunarodna
investicija kompanije „CEFC
China Energy“ u praški „Mandarin Oriental“, preuzimanje
„Louvre Hotels“ od strane kompanije „Jing Jiang“ i fantastičan
novi projekat „HualingGroup’S
Tbilisi Sea New City“ u Gruziji, govore o ogromnom potencijalu i bogatstvu koje koriste kineske kompanije.
Najveći kineski privatni konglomera t, „Fosun“
investirao je u „Cirque du Soleil“ i „Club Med“, i
pridobio 960 miliona evra. Veliki prekomorski
projekti obećavaju revitalizaciju celih regiona i
infrastruktura.
Da biste stekli pravu sliku o potencijalima, treba
pogledati listu transakcija u SAD-u, koja
uključuje i kineske kompanije u svetskoj hotelskoj industriji. Izveštaj „HN“-a ukazuje na
ugovor iz februara 2016. u kome je „Hersha
Hospitality Trust“ prodao 70 odsto akcija za
sedam hotela na Menhetnu kineskoj investicionoj kompaniji „Cindat Capital Management“
za 571,4 miliona dolara. Zatim je u martu
„Blackstone Group“ prodao „Strategic Hotels &
Resorts, Inc“ kineskoj kompaniji „Anbang
Insurance“ za 6,5 milijardi dolara. Nakon toga,
kompanija „HNA Tourism Group“ najavila je
planove za preuzimanje „Carlson Rezidor Hotel
Group“ i tu nije kraj liste.
PROJEKTI NA KOJE TREBA OBRATITI PAžNJU
Otvaranjem nebodera u Šangaju u kome se
nalazi „J-Hotel“, najviši luksuzni hotel na svetu,
kineski ulazak na svetsku scenu postao je još
dominantniji. Visok 632 metara, sa 128
spratova, neboder će biti najviša zgrada u Kini,
a posedovaće i najvišu na svetu observatoriju na
otvorenom. Ali, značaj „J-Hotel-a“ je još veći, jer
je on i “najzeleniji” hotel na planeti. Kako Kina
pokušava da izbegne da njeni gradovi budu
sinonim za zagađenost sredine, „Jing Jiang“ nastoji da obara rekorde sa najbržim liftovima na
svetu, najvišim restoranima, ali ono po čemu se
pre svega izdvaja je održivost. Nagrađen najvećim priznanjem ekologije, „LEED Platinum“,
„J-Hotel“ postavlja temelje za velike standarde.
Na drugom kraju spektra hotelske industrije u
Kini, lanac „Pai Hotels“ u vlasništvu kompanije
„Plateno“, pruža smeštaj u posebno dizajniranim budžet hotelima, koji će se uskoro
proširiti na Evropu, Rusiju i zemlje
Komonvelta. Sve u svemu,
investiciona
klima govori
sve najbolje o kineskom hotelijerstvu. Prema podacima kompanije „CBRE“,
kineske investicije u inostranstvu povećale su se za
144 odsto na 16,1 milijardu
dolara tokom prvih šest meseci ove godine, u
poređenju sa 6,6 milijardi dolara u istom periodu prošle godine. Tako da vlasništvo najvišeg
hotela na svetu slikovito predstavlja poslovnu
strategiju mnogih kineskih investitora koja glasi
„nebo je granica“. Ovog meseca pojavila se i vest
da je kineski booking gigant „Ctrip“ polako
prešao domaću granicu i teži da postane
međunarodni igrač.
PREDSTAVLJANJE KINESKOG PUTNIKA
Kao što smo već videli, veliki broj međunarodnih brendova započeo je kampanje koje
targetiraju kinesko tržište. Lanac „Hualuxe“ u
sklopu „InterContinental“ grupacije i brend
kompanije „Mövenpick“ „Rui Xiang“ su dva
važna igrača u Kini, ali njihov broj brzo raste i
izvan zemlje. Kao što je slučaj sa bilo kojom
„novom“ predmetnom grupom, uspostavljanje
pravih spona lokacija, proizvoda, sadržaja i
usluga je od suštinske važnosti za evropsko,
severnoameričko i druga hotelska tržišta.
Razumevanje očekivanja kineskih putnika
svakako će izdvojiti one hotele koji žele da
privuku ovu demografsku grupu.
Podaci pokazuju da, na primer, više od 50 odsto
ostvarene prodaje u hotelima u Kini dolazi od
sektora hrane i pića. Spa centri takođe imaju
dobar udeo kod procvale srednje klase na putovanjima širom sveta, kao i loyalty programi.
Viša srednja klasa kineskih turista koristi ove
programe i klubove, te „IHG“, na primer, ima
više od 2 miliona članova, dok „Plateno Group“
ima čak 80 miliona članova, što prevazilazi bilo koji loyalty program na planeti. Kao što je
slučaj sa svim objektima
koji su fokusirani na
goste, hoteli koji se na
Zapadu takmiče za
kineske goste „treba da
znaju“ sve – od vrste
jastuka do tipa zvučne
izolacije, i svega u sredini.
Igrači kao što su „Club Med“ i
„Banyan Tree“ su već u prednosti, a novi budget rizorti su već u fazi planiranja.
Konačno, trendovi investicija, jasan
rast odlazećeg i dolazećeg turizma i prirodan napredak kineskih gostiju koji prate
kineske investicije u inostranstvu, podstiču
potrebu za boljim razumevanjem da bismo napredovali u ovoj industriji. Svi u svetu hotelijerstva govore o uticaju novih kineskih kompanija
na našu industriju, ali samo poneki nude
konkretne ciljeve i strategije da bi dobili
konkurentsku prednost.
KAKO SE POVEZATI SA KINESKIM GOSTIMA?
Hoteljere svakako najviše zanima kako da
privuku kineske turiste, te je neophno razumeti
koja su očekivanja ovog ciljnog segmenta.
Ljudi na Zapadu pogrešno posmatraju Kinu kao
jedno homogeno tržište, grupu turista sa jednim „kineskim“ idealom vezanim za putovanja.
Istina je da se Kina sastoji od 34 veoma različite
provincije, te su setovi principa i online navika
veoma različiti.
oktobar / novembar 2016
TURISTIČKI SVET 7829