The word tourism today most often
causes an uncomfortable reminder
of the mass, the density, industry, strict rules in
offering something that should not be so strict.
Tourism has separated from his essence. It is not
the only one. It has become a self-identity that
has its own rules, spaces, measurable results. It
captures all areas of the Earth and the growing
mass of people. By the visible manifestation of
the effects of the development goals, it needs to
offer quality service custom to makers of these
services and market opportunities, and managed by earnings. Still insufficiently present in
real-world are aspects of really responsible
thinking, sustainable development and synergy
of ideas and possibilities... The most common
are analyzed and presented results of realization
of the number of passengers, number of nights,
number of beds, number of attractiveness,
"must see" attractions etc. Did tourism completely departed from its essence and turned
into a network of figures and information?
nesigurnost. Nesigurnost nas tera da budemo
svesni svakog poteza koji činimo i svakog
efekta koji dobijamo. Nesigurnost budi
unutarnju snagu da se opet uravnotežimo.
Putovanje za takve putnike, koji sami svesno
biraju, kreiraju ne samo putovanje – mesto,
vreme, saputnike, nego i način doživljavanja i
življenja na tom putovanju, daje mogućnost
da kroz ogledalo drugih prostora, kultura,
prirode, ljudi, upoznaju sebe. Dokazi za to su
pojavljivanje novih “oblika” turizma – poput –
aktivnog, adrenalin, avanturističkog, duhovnog, zelenog i sl., pojava sve više načina i
formi koje daju mogućnost da putnik sam
pronađe, izabere, proveri i kupi kartu, smeštaj,
ručak, zabavu, događaj, radionicu, iskustvo,
koristeći samotražene informacije odnosno
mesta na kojima takve informacije i mogućnosti postoje. Otvorio se čitav paralelni svet
organizacije putovanja. Paralelan u odnosu na
klasične forme age ncijskog posredovanja i
hotelskog smeštaja, paket aranžmana i sl. Na
čoveku-putniku je da tu šansu iskoristi i
započne putovanje po svojoj meri.
A da li to putnik zna?
Ako se bar i najmanje saglasimo sa ovim očitim
tendencijama i promenama koje se dešavaju u
sistemu turizma, realno ćemo se pitati: a šta
onda treba taj sistem i oni koji su u njemu da
rade povodom povratka turizma svojim korenima – putovanju?
Oni koji turizam planiraju ne treba nikako da
zaborave da je u fokusu zapravo čovek-putnik i
da prema njegovim prohtevima (svakako u
skladu sa prirodom i domicilnom kulturom)
treba planirati prostore i sadržaje. U protivnom,
mogu biti i zaobiđeni. Oni koji pružaju usluge i
programiraju putovanja – takođe treba da se
odvoje od sebe i svog viđenja šta je to dobro,
lepo, najbolje za putnika, ne znajući pritom ni
kome se zapravo obraćaju.
KLJUČ SVIH PROMENA: OBRAZOVANJE
I za kraj, s obzirom da sam i sama u sferi
obrazovanja, preporučila bih onima koji
obrazuju ljude za rad u turizmu, da im svaka
prva, i svaka deseta ili i češća lekcija upućena
budućim turističkim radnicima bude priča o
tome koliko je važno da se unapred zna ko su
putnici, šta oni žele, kako žele, koliku slobodu u
realizaciji žele, a ne da se im bude najvažnije da
li turisti imaju para da plate ono što su oni za
njih “najbolje” napravili i pod kojim uslovima.
Jer ni ne treba uraditi najbolje kako oni znaju, ni
ne treba iz svoje glave, nego pogledati ili bar
probati dokučiti putnika. Proniknuti u njegove
želje, potrebe, očekivanja... Putnika moramo
videti i pitati šta je to što on želi pre nego što se
za njega isprogramira odgovarajuće putovanje.
I možda najvažnije od svega: mislim da je vreme
obrazovanja putnika upravo stiglo. Svi mi koji
smo putnici treba se obrazujemo i prihvatimo
da samo od naše svesnosti i slobode da
prepoznamo svoje potrebe i odlučne želje da ih
zadovoljimo, spremnosti da kreiramo mesto,
vreme, način, saputnike sa kojima ćemo ostvariti naše snove - zavisi ostvarenje naših
očekivanja. Sve to putnici možda mogu i sami,
ali nije naodmet da im pomognemo. Putnici ne
mogu biti ni drugi ni treći kamnečić u lancu turizma. Putnik mora biti prvi i to centralni
kamenčić!
oktobar / novembar 2016
Prof. dr Dragica Tomka,
Centar za kulturu putovanja Ilan
Centar za istraživanja turizma,
Fakultet za sport i turizam tims.
TURISTIČKI SVET 78111