Foto: Vesna Stanojević
– otkriva poznata umetnica, koja nikad nije
dozvoljavala da joj društvo nameće svoje standarde i poglede na svet. Bila je uvek svoja i
drugačija – buntovnica s razlogom; u isto vreme
voljena i omražena.
- Novinari su oduvek zapažali da se Slađana ili
fanatično voli ili fanatično mrzi. Tokom
školovanja sam pobeđivala na svim takmičenjima i za one koji nisu imali iste sposobnosti
i talente, bila sam omražena. I danas me slični,
prosečni slojevi sredine ne prihvataju. Društvo
odbacuje onoga ko poseduje svoj svet, svest i
mentalitet. Tendencija je da se sve standardizuje, da se čovek uljuljka u sigurnost i učmalost
koja ga ne opterećuje, da se od njega ništa ne
traži, te da on ni od sebe ništa ne očekuje –
iskreno zapaža Slađana. Otud možda i njena
fascinacija Nikolom Teslom, koji je takođe bio
drugačiji...
TESLA KAO INSPIRACIJA
- Sličnost i relacija koju osećam sa Nikolom
Teslom je snažna, mada u tome nisam jedina. U
uvodu moje publikacije „Tri projekta Tesla"
navela sam da je „malo ličnosti u istoriji civilizacije sa kojima su se identifikovale čitave nacije. Takav je Nikola Tesla – brilijantni um čije
stvaralačke odjeke u sebi nosi srpski narod.
Njegovo delo ne može nikome pojedinačno
pripadati. Stvaralačka snaga i izumi kojima je
Tesla promenio svet, deo su univerzumske istine
kojom je bio prožet“. Tesla je utkan u kod našeg
naroda i veliko poštovanje koje osećamo prema
njemu toliko je duboko da je gotovo postalo
religiozno – ističe Slađana, i otkriva da je do
njenog interesovanja za organizovanje proslave
Tesli u čast došlo sasvim slučajno:
- Publikacija „Tri projekta Tesla" upravo počinje
opisom rada na prvom projektu, Svečanoj
akademiji povodom 150 godina od rođenja
Nikole Tesle, pod nazivom „Nikola Tesla –
Čovek koji je promenio svet". U decembru 2005.
godine, radeći na sasvim drugom projektu sa
svojom Asocijacijom „Ars et Norma“, slučajno
sam se susrela sa prof. dr Ljubom Vujovićem,
predsednikom „Tesla Memorial Society" iz
Njujorka i sa gospodinom Šarićem, predsednikom beogradskog Udruženja Nikola Tesla.
Gospoda su bezuspešno pokušavala da zainteresuju državne institucije za proslavu u
naučnikovu čast i zamolili su me za pomoć.
Njihova molba mi je tada delovala kao
nemogući poduhvat. Moj rad kao koordinatora
reforme muzičke industrije pri Ministarstvu
kulture bio je inaktivan, a Asocijacija koju sam
vodila nije imala društvenu moć da državi
nametne velike projekte u sopstvenom interesu.
Ipak, odlučila sam se da pokušam i zakucam na
vrata institucija. Alarmirala sam javnost putem
medija, napisala program i scenario Svečane
akademije i oformila tim za realizaciju proslave,
koji je brojao više od sto ljudi. Moj trud je urodio plodom. Nekoliko meseci kasnije, tadašnji
premijer odobrio je Svečanu akademiju, osnovan je i Odbor za proslavu sa najvećim
stručnjacima, akademicima i poznavaocima
Teslinog dela. Uspeli smo da pokrenemo i organizujemo veliki broj aktivnosti, između kojih je
i inicijativa da beogradski aerodrom dobije ime
po Nikoli Tesli, izdavanje poštanske marke sa
naučnikovim likom, organizacija brojnih izložbi
širom sveta i univerzitetskih takmičenja znanja,
štampanje publikacija... – kazuje Slađana,
prisećajući se i da je put do realizacije programa
bio obeležen brojnim preprekama.
PODIZANJE TESLINOG TORNJA
- No, to nije sve. Kako bi se Teslino delo obeležilo, smatrala sam da je bilo potrebno napraviti
trajni zapis. Napisala sam scenario i režirala
dvadesetominutni dokumentarni film pod
nazivom „Nikola Tesla – Otkrića“, što je drugi
projekat o kom govori izdata publikacija. Film
se već 10 godina emituje u Muzeju Nikole Tesle
u Beogradu, i bio je deo naših diplomatskih
misija širom sveta. Preveden je na francuski i
oktobar / novembar 2016
TURISTIČKI SVET 78107