Turistički Svet 77 | Page 49

www.turistickisvet.com PLOČNIK – NAJSTARIJI METALURŠKI CENTAR NA SVETU Dvadesetih godina prošlog veka, u mestu Pločnik između Prokuplja i Kuršumlije, otkriveno je neolitsko naselje, koje datira iz 7500-ih godina pre naše ere. Reč je o najstarijem metalurškom centru u svetu, o čemu BOG I ĐAVO NA ISTOM MESTU Legenda kaže da je reč o svatovima, koje je vila okamenila da bi sprečila greh, jer su meštani hteli da ožene brata i sestru, nakon što su popili vodu koju je đavo pomutio, i tako zaboravili na rodbinske odnose. Druga priča kaže da su u pitanju zapravo sami đavoli koje su nadmudrili đaci, pa su se tako okamenili, a treća govori o dve kolone svatova koje su pošle po istu devojku. Nauka ima svoje objašnjenje: ove neobične figure nastale su usled erozije – dugotrajnog dejstva vetra, kiše i bujica na zemljište, zbog čega se i dalje „rađaju“ novi „svatovi“. No, ovaj fenomen ni danas ne prestaje da intrigira – kako je izvodljivo da krhke glinene figure na svojim „glavama“ nose granitne „kape“ od nekoliko tona? Prepuna kontrasta, Đavolja varoš – jedini kandidat Srbije za sedam svetskih čuda prirode, na neobjašnjiv način objedinjuje surovo i pitomo okruženje, pakao i raj. Još kad ugledate malu drvenu crkvu Svete Petke u sred „đavoljeg grada“, shvatite da na ovom neobičnom mestu i danas zajedno obitavaju i đavo i Bog. OVDE SU ČUDA MOGUĆA No, čuda se ne završavaju u Đavoljoj varoši. Na Radan planini, u selu Ivanje, sila gravitacije se poigrala, pa reka ide uzbrdo, baš kao i ugašeni autmobili, u ratu padaju neprijateljski avioni, a slučajni prolaznici se dezorijentisani vrte u krug... Nedaleko od Prolom banje nalazi se i crkva-brvnara „Lazarica“, u kojoj se pričestila vojska kneza Lazara pred polazak u Kosovski boj. Veruje se da je vojska prilikom verskog obreda šest puta obišla oko crkve, a kako se vojska kretala, tako su se za njima okretala i stabla zasađenih šljiva. Ovde i danas rastu uvijena stabla šljiva, uporno čekajući da ih rasplete vojska koja je pre sedam vekova otišla u boj. I još se nije vratila. Biljana Bosnić Ognjenović svedoči čak 47 pronađenih bakarnih predmeta. Danas je ovo nalazište jedinstven muzej na otvorenom, koji čine rekonstruisane kućice od trske, sa ognjištem, keramičkim figurama i bakarnim alatom, po ugledu na domaćinstvo iz tog perioda. - Najstariji žitelji Pločnika sagradili su naselje na obali reke Toplice. Na osnovu dosadašnjeg istraživanja znamo da su živeli mirno, bez ratovanja, nekoliko stotina godina na istom mestu. Stanovali su u malim kućama sagrađenim od blata i trske, obrađivali su plodna polja pored reke i čuvali pripitomljene životinje. Od gline su pravili razne posude za pripremanje hrane, razvivši grnčarsku tehnologiju do savršenstva. Ne znamo kako su izgledali, jer do sada nismo pronašli nijedan njihov grob. Ali na osnovu brojnih statueta koje smo pronašli na ovom lokalitetu, znamo da su žene i te kako vodile računa o svom izgledu. Nosile su duge haljine sa „V“ izrezom, vezane u struku, neke su nosile kratke suknje, imale su tetovaže i nosile su nakit – otkriva Dejan Miladinović, saradnik Akcionarskog društva „Planinka“, koje se stara o ovom lokalitetu. BANJE U KOJIMA SE TRAžI MESTO VIŠE Akcionarsko društvo „Planinka“ je staralac i Spomenika prirode „Đavolja Varoš“, u čijem sklopu posluju i fabrika za pakovanje prirodne „Prolom“ vode, kao i dva uspešna banjska centra – Prolom i Lukovska banja, koju nadmorska visina od 681 metar čini najvišom banjom u Srbiji. Lukovska banja, smeštena na istočnim padinama Kopaonika, poznata je po netaknutoj prirodi, čistom vazduhu i svojim lekovitim izvorima, kojih ima čak 37, različitog sastava i temperature do 69°C. Ovu banju rado je posećivao i kralj Milutin, koji je tu imao svoj letnjikovac u kom se lečio, odmarao i uživao. Na tom mestu izgrađeno je kupatilo, koje danas nosi njegovo ime i dostupno je svim gostima Lukovske banje, u kojoj se nalaze dva moderna hotela – „Jelak“ i „Kopaonik“, ukupnog kapaciteta oko 290 ležajeva. Prolom banja je prošlogodišnji i ovogodišnji pobednik po broju izdatih turističkih vaučera, a s obzirom da su u ovoj banji, kao i u Lukovskoj, kapaciteti redovno popunjeni, AD „Planinka“ uveliko radi na proširenju hotela „Radan“. jun / septembar 2016 TURISTIČKI SVET 7749