Sportski magazin #3 Sportski magazin #3 | Page 30

WIMBLEDON 2003 :
SPORTSKI MAGAZIN - # 3

WIMBLEDON 2003 :

POČETAK MAGIJE KOJA I DANAS TRAJE

Tog 6 . jula 2003 . Roger Federer konačno je iskoristio sav svoj potencijal i talenat , osvojivši svoju prvu Grand Slam titulu na svetim terenima Wimbledona , pokazavši pri tom zastrašujuće kvalitetnu igru . PIŠU : JOVICA ILIĆ I NEDŽAD OMEROVIĆ
Kockice su se konačno uspjele posložiti na svoje mjesto , a Federer je uspio u onome što mu je teniska javnost stavljala na breme još nakon velike pobjede nad Peteom Samprasom u osmini finala Wimbledona 2001 . godine . Trebale su proći dvije godine da bi Federer konačno uspio počeo igrati tenis srazmjeran svom vanserijskom potencijalu i mogućnostima koje posjeduje , a kada se to dogodilo uslijedila je dominacija čije odjeke možemo vidjeti i danas , 15 godina kasnije . Jedna od prvih Federerovih ‘ žrtava ’ bio je Australac Mark Philippoussis , koji se u finalu Wimbledona protiv Švajcarca morao zadovoljiti samo ulogom epizodiste . Epizodiste koji će predstavljati početak jedne od najvećih dominacija u svijetu sporta .
Obojici je na neki način ovo bio turnir dokazivanja . Poslije pobjede nad Samprasom 2001 ., od Rogera se očekivao uspjeh već 2002 ., ali ga je Mario Ančić dobio na startu turnira . Sa druge strane , Mark Philippoussis je bio praktično otpisan , a sve je počelo upravo na Wimbledonu 1999 ., kada je imao u šaci Petea Samprasa prije nego što je zbog povrede koljena morao da preda meč . Agonija je trajala sve do 2002 . ( imao je 3 operacije za 14 mjeseci ), i ne samo da je jedno vrijeme proveo u kolicima nego je postojala šansa da se nikada više ne vrati profesionalnom tenisu . On se , ipak , uspio izdići iznad svih problema i doći do novog meča za Grand Slam titulu , nakon što je 1998 . izgubio finale US Opena od sunarodnika Patricka Raftera . Mark je takođe pokušavao da postane jedan od rijetkih igrača koji su osvojili Wimbledon a da pri tom nisu bili među nosiocima . Uvod u londonsko ludilo
‘ Light ’ motiv na startu turnira svakako je izostanak sedmostrukog šampiona Petea Samprasa , nakon 14 uzastopnih učešća . Također , poslije finala ‘ baselinera ’ iz 2002 . sada se ponovo sve vratilo u normalu , mada je šampion iz prethodne godine , Leyton Hewitt , ponovo ispisao historiju , ali ovog puta negativnu , jer je izgubio u prvoj rundi od Ive Karlovića , postavši drugi šampion u historiji Wimbledona koji je poražen na startu turnira sljedeće godine . Ta vijest odjeknula je teniskim svijetom kao bomba , pošto je Karlović kao 203 . reket svijeta prošao kvalifikacije ( poslije 10 neuspješnih
pokušaja da se kvalifikuje za neki ) i igrao svoj prvi Grand Slam turnir . Ujedno , bio je najviši igrač koji je ikada stupio na terene Wimbledona , koristivši svoj servis za skoro 60 čistih poena samo početnim udarcem . Sve je moglo da bude drugačije , jer je Leyton imao 6-1 5-4 i set loptu za 2-0 , ali Karlović se izvukao servisom ( spasio 6 brejk lopti u drugom setu ). U trećem setu Leyton je dozvolio brejk poslije dvije uzastopne duple servis greške , a u četvrtom je poklekao u devetom gemu . Robi Ginepri izazvao je pažnju igranjem u majici bez rukava , kao i veoma dugim mečom protiv Henryja Clemonta , koji na kraju dobija Francuz 10-8 u petom setu nakon više od 4 i po sata igre . Hstorija će zapamtiti i debi Rafaela Nadala na Grand Slam turnirima , manje od mjesec dana poslije 17 . rođendana . Bio mu je ovo tek peti ATP turnir u karijeri ali je odmah pokazao klasu , savladao je Marija Ančića i postao treći najmlađi igrač koji je u Open eri dobio meč na Wimbledonu , nakon Wilandera i Beckera 20 godina ranije . Federer prije Wimbledona 2003 .
Nakon osvajanja juniorske titule 1998 . Federer je sljedeće godine debitovao u glavnom žrijebu seoniorskog turnira na Wimbledonu , ispustivši vodstvo od 2-1 u setovima protiv Jirija Novaka .
30