IZ ORDINACIJE OBITELJSKE MEDICINE
Što bi svatko trebao znati o hipertenziji
Dr. sc. Miro Hanževački, dr. med.
V
isoki krvni tlak
(hipertenzija), jedan je od
vodećih uzroka smrti u
razvijenim zemljama svijeta pa
tako i u Hrvatskoj. Hipertenzija
može izazvati moždani udar,
srčani udar (infarkt miokarda),
te zatajenje srca ili bubrega,
a značajno je povezana i s
razvojem demencije i ozbiljnijim
poremećajima seksualne funkcije.
Ove neugodne posljedice mogu
se izbjeći kvalitetnom kontrolom
krvnog tlaka, te je zato ova tema
važna, kako za stručnjake, tako i za
oboljele i njihove članove obitelji.
Normalne vrijednosti krvnog tlaka
omogućavaju da se putem krvi
dostavi kisik i neophodne hranjive
tvari u sve stanice organizma.
Krvni tlak označavamo s dva
broja, na primjer 125/80 mmHg.
Prvi, ili gornji broj, predstavlja
sistolički krvni tlak, a drugi, ili
donji broj, dijastolički krvni tlak.
Sistolički krvni tlak predstavlja
najvišu vrijednost koja se postiže
tijekom pojedine kontrakcije
(stiskanja) srčanog mišića, a
dijastolički krvni tlak je zabilježen
u trenutku kad je tlak najniži,
u trenutku kada se srčani mišić
opušta.
Općenito možemo reći, što su
više vrijednosti krvnog tlaka, bilo
sistoličkog ili dijastoličkog, i što
te povišene vrijednosti dulje traju,
to su i neželjene posljedice za
krvožilni sustav veće, a mogućnosti
njihovog otklanjanja manje.
18 | 2016/1 | Revija za zdravlje | Cybermed
Dijagnosticiranje
hipertenzije
Jedno mjerenje krvnog tlaka
prilikom kojeg se zabilježe povišene
vrijednosti krvnog tlaka ne znači
nužno da se radi o hipertenziji.
Tlak nam normalno skoči, što se
bilježi povišenim sistoličkim i/ili
dijastoličkim tlakom, kao fiziološki
odgovor na uzbuđenje bilo fizičko
ili psihičko. Zapravo je, za izrazito
stresne situacije, odnosno za
obavljanje izrazito teških fizičkih
ili psihičkih zadataka, nužno
dopremiti veće količine kisika
i hranjivih tvari u primjerice
mozak ili mišiće, a to se postiže
povećanjem tlaka unutar krvnih
žila. Zato je važno krvni tlak mjeriti
u opuštenom stanju te u mirovanju.