Spoljni bilans
Povećanje domaće potrošnje će verovatno uticati na spoljnotr-
govinski bilans, pošto bi to trebalo da podstakne uvoz. Međutim,
postoje faktori koji bi barem delimično trebalo da kompenzu-
ju ovaj trend. Investicije će uglavnom biti podstaknute prilivom
sredstava EU, koji (uglavnom kroz priliv na bilans kapitalnih tran-
sakcija) pomaže da se obuzdaju potrebe za dodatnim spoljnim
finansiranjem. Takođe, nedavna blaga poboljšanja poslovnog
sentimenta u Nemačkoj bi mogla da podrže izvoz, iako se čini da
industrija manje intenzivno reaguje na te pozitivne cifre vezano
za sentiment nego što se očekivalo. Pogoršanje bilansa tekućih
transakcija bi trebalo da ostane umereno, uz pad ukupnog (pon-
derisanog prosečnog) suficita sa 0,7% BDP-a na 0,3% u 2017.
Stoga valute zemalja CIE ne bi trebalo da budu pod prevelikim
uticajem ovog trenda.
Prognoza u pogledu valutnih kurseva
Valute CIE će nastaviti da se različito kreću u narednim kvartalima.
Do kraja godine, očekujemo da će dve valute ojačati, a tri oslabiti
u odnosu na evro, u poređenju sa aktuelnim nivoom. Češka kru-
na suštinski ima najveći potencijal da zabeleži rast nakon ukidanja
kursnog limita, ali bi preveliki obim dugih pozicija u CZK koje će
želeti da se zatvaraju mogao da ograniči povećanje ili čak dovede
do određenih većih korekcija.
Smatramo da postoji određeni dodatni prostor za apresijaciju pol-
jskog zlota u odnosu na evro do kraja godine, s obzirom na to da
Poljska nudi zanimljiv prinos u odnosu na osnovne pokazatelje,
a poljsko tržište bi moglo da počne da uračunava u cenu i prvo
www.progressivemagazin.rs
povećanje stope u prvoj polovini 2018. U Rumuniji i Mađarskoj,
u kojima su centralne banke sklonije relaksiranijoj monetarnoj
politici, valute bi mogle da blago depresiraju, što neće zabrinuti
centralne banke i trenutno se smatra poželjnim ishodom. Srpski
dinar bi mogao da zabeleži manju depresijaciju, jer dva povećanja
kamatne stope neće biti dovoljna da očuvaju atraktivan prinos na-
kon tri povećanja kamatnih stopa Federalnih rezervi.
Monetarna procena
Ubrzavanje inflacije na početku godine i promene na tržištu rada
u smislu pada nezaposlenosti i povećanja zarada otvorili su pitanje
kada će centralne banke u CIE početi sa uvođenjem restriktivnije
monetarne politike. Uopšteno gledano, smatramo da neće požu-
riti da povećavaju kamatne stope u ovog godini. Prema našoj os-
novnoj projekciji, jedina centralna banka u regionu koja će podići
kamatne stope u ovoj godini je Narodna banka Srbije. Očekujemo
da će u drugoj polovini 2017. doći do dva povećanja od po 25bp,
uglavnom zbog povećanja kamatnih stopa Federalnih rezervi. Ref-
erentna kamatna stopa će ove godine verovatno ostati nepromen-
jena u Rumuniji, ali povećanje depozitne stope ne može da se u
potpunosti isključi kao mogućnost. Smatramo da u 2018. postoji
veća verovatnoća da će doći do povećanja kamatnih stopa, ali bi
intenzivnija fiskalna konsolidacija mogla da učini povećanje man-
je verovatnim. U Češkoj, monetarna politika bi mogla da postane
restriktivnija putem apresijacije valute nakon što CNB ukine kursni
limit. Zatim će CNB sačekati do prelaza iz 2018. u 2019. i tada iz-
vršiti prvo povećanje stope. U Poljskoj očekujemo da će uvođenje
restriktivnije monetarne politike početi u prvoj polovini 2018. n
17