Priručnici za roditelje - Sigurnost djece na internetu | Page 9
1.1. Digitalna pismenost
Godine 1989. Američko knjižničarsko društvo (American Library Association: ALA) formuliralo je jednu
od najčešće citiranih definicija informacijske pismenosti koja potvrđuje njezino prihvaćanje u stručnoj
knjižničarskoj zajednici. Prema ALA-inu izvješću (Presidential Committee, 1989) informacijski pismene
osobe definiraju se kao „one koje su naučile kako učiti… jer znaju kako je znanje organizirano, kako
pronaći informacije i kako se njima koristiti na svima razumljiv način… To su osobe pripremljene za
učenje tijekom cijeloga života”. U istome se dokumentu dalje tvrdi da je potrebno „restrukturirati
proces učenja kako bi se studenti aktivno uključili u obrazovni proces i kako bi ih se potaknulo da:
• budu svjesni svoje potrebe za informacijom
• prepoznaju informaciju koja može riješiti problem
• pronađu potrebnu informaciju
• vrednuju informaciju
• organiziraju je
• koriste se informacijom učinkovito”.
• sposobnost učinkovitoga traženja informacija
• upućenost pri odabiru i vrednovanju informacija
• lakoća i lagodnost korištenja širokim rasponom medija
• svijest o problemu pouzdanosti i vjerodostojnosti informacija
• učinkovitost prenošenja informacija drugima.
Zaključimo: Digitalna se pismenost odnosi na sposobnost čitanja i razumijevanja hiperteksta ili
multimedijskih tekstova, a uključuje razumijevanje slika, zvukova i teksta dinamičkoga nesekvencijalnog
hiperteksta. Iako većina autora o digitalnoj pismenosti govori u odnosu na informacije dostupne
internetom, koncept se odnosi i na digitaliziranu građu, koja je primjerice dostupna u knjižnicama.
Konkretne vještine obuhvaćene tim terminom uključuju donošenje suda o online izvorima,
pretraživanje interneta, upravljanje multimedijskom građom, komuniciranje internetom. Za razliku
od digitalne pismenosti, informacijska obuhvaća cjelokupan univerzum informacija, obuhvaćajući i
one u tiskanome obliku. Stoga je ona širi koncept od digitalne pismenosti jer sve informacije još nisu
u elektroničkome obliku, a opseg dostupnoga digitalnog sadržaja skroman je u odnosu na količinu
tiskanih izvora.
I N F O R M A C I J E
Navedenoj definiciji razni autori dodaju još neka obilježja. H. Rader primjerice tvrdi da je informacijska
opismenjenost ključ za postizanje uspjeha u sredini prožetoj informacijskim tehnologijama, da je
preduvjet produktivnosti u demokratskome društvu te da omogućava snalaženje u promjenjivoj
okolini (Snavely, Cooper, 1997). Prema Candyju (2002: 3) sve definicije informacijske pismenosti
sadržavaju sljedeće elemente:
Učenici često dolaze iz škole kući sa zadatkom da napišu rad na određenu temu. Informacije obično
pronalaze na internetu. Kao što vjerojatno znate, sve što se pronađe na internetu, nije istinito i ne
može se svemu vjerovati. Sljedeće upute pomoći će vam da po