Priručnici za roditelje - Sigurnost djece na internetu | Page 16
2.4. Gluhi telefon
Solipsistička introjekcija
Odsutnost komunikacijskih znakova, koji se inače javljaju u komunikaciji licem u lice, u kombinaciji s
tekstualnom komunikacijom može dovesti do promjene granica selfa – svijesti pojedinca o samome
sebi. Pojedinac može imati dojam da je njegov (ili njezin) um na neki način stopljen s umom online
partnera u komunikaciji. Čitanje poruke koju je netko uputio može se doživjeti kao glas u vlastitoj
glavi, kao da je psihološka prisutnost i utjecaj drugoga asimiliran ili introjektiran u vlastito biće. Da bi
se to dogodilo, pojedinac ne mora znati kako druga osoba zvuči – određeni joj se glas može pripisati.
Svjesno ili nesvjesno, pojedinac osobi s kojom komunicira online može pripisati i određeni izgled –
vizualnu sliku pojedinca koja odražava njegovo mišljenje o tome kako ta osoba izgleda i ponaša se.
K O M U N I K A C I J A
Disocijativna imaginacija
Bilo svjesno ili nesvjesno, pojedinci mogu osjećati da zamišljeni karakteri koje su stvorili postoje u
drukčijemu prostoru, da online osoba živi zajedno s drugim online osobama u zamišljenoj dimenziji
odvojenoj od zahtjeva i odgovornosti koje nameće stvaran svijet. Dakle, može razdvajati online fikciju
i offline činjenice. Emily Finch, autorica i odvjetnica koja je istraživala pojave krađe identiteta na
internetu, ističe da pojedine osobe vide svoj online život kao vrstu igre u kojoj ne vrijede pravila i
norme koje vrijede u offline stvarnome životu.
Minimiziranje statusa i autoriteta
Status koji osoba u komunikaciji licem u lice ima ne mora biti poznat i ne mora imati podjednako
snažan utjecaj i u online komunikaciji. Osoba autoritetom izražava svoj status i moć načinom odijevanja,
govorom tijela i različitim drugim statusnim simbolima. Odsutnost tih znakova u komunikaciji
internetom reducira utjecaj njihova autoriteta. Ljudi se često pred autoritetom ustručavaju izreći
svoje mišljenje zbog straha od kazne i neodobravanja. Online, u odnosu u kojemu su sve snage
izjednačene, odnosno u kojemu je minimiziran pojavni utjecaj autoriteta, ljudi su daleko spremniji
govoriti i ponašati se neprihvatljivo.
Prema nekim autorima, od gore navedenih šest, tri su dominantna čimbenika u induciranju efekta
online disinhibicije: osjećaj anonimnosti, nevidljivosti te nedostatak kontakta očima. U većini su
slučajeva oni u interakciji i nadopunjuju se. U nekih ljudi pojava samo jednoga ili dvaju od tih faktora
dovodi do jakoga efekta disihnibicije.
Ipak, iako u tome igra važnu ulogu, efekt online disinhibicije nije jedini faktor koji utječe na spremnost
pojedinca da na internetu iznosi vlastite intimne podatke ili prethodno inhibirane emocije. Značajnu
ulogu imaju i individualne razlike. Tako, na primjer, intenzitet osjećaja, potreba i nagona utječe na
podložnost disinhibiciji. Stilovi osobnosti također se jako razlikuju s obzirom na snagu obrambenih
mehanizama i tendenciju k suzdržanosti ili izražajnosti. Osobe koje karakterizira histrionski stil
reagiranja češće su jako otvorene i emotivne, dok su kompulzivne osobe znatno suzdržanije.
Obiteljske aktivnosti
Povesti zajednički razgovor o poštivanju pravila pisane komunikacije te prednostima i nedostacima
digitalne komunikacije.
10
Sigurnost djece na internetu – Modul 4 - Priručnik za roditelje