Priručnici za roditelje - Sigurnost djece na internetu | Page 16

2.4. Gluhi telefon Solipsistička introjekcija Odsutnost komunikacijskih znakova, koji se inače javljaju u komunikaciji licem u lice, u kombinaciji s tekstualnom komunikacijom može dovesti do promjene granica selfa – svijesti pojedinca o samome sebi. Pojedinac može imati dojam da je njegov (ili njezin) um na neki način stopljen s umom online partnera u komunikaciji. Čitanje poruke koju je netko uputio može se doživjeti kao glas u vlastitoj glavi, kao da je psihološka prisutnost i utjecaj drugoga asimiliran ili introjektiran u vlastito biće. Da bi se to dogodilo, pojedinac ne mora znati kako druga osoba zvuči – određeni joj se glas može pripisati. Svjesno ili nesvjesno, pojedinac osobi s kojom komunicira online može pripisati i određeni izgled – vizualnu sliku pojedinca koja odražava njegovo mišljenje o tome kako ta osoba izgleda i ponaša se. K O M U N I K A C I J A Disocijativna imaginacija Bilo svjesno ili nesvjesno, pojedinci mogu osjećati da zamišljeni karakteri koje su stvorili postoje u drukčijemu prostoru, da online osoba živi zajedno s drugim online osobama u zamišljenoj dimenziji odvojenoj od zahtjeva i odgovornosti koje nameće stvaran svijet. Dakle, može razdvajati online fikciju i offline činjenice. Emily Finch, autorica i odvjetnica koja je istraživala pojave krađe identiteta na internetu, ističe da pojedine osobe vide svoj online život kao vrstu igre u kojoj ne vrijede pravila i norme koje vrijede u offline stvarnome životu. Minimiziranje statusa i autoriteta Status koji osoba u komunikaciji licem u lice ima ne mora biti poznat i ne mora imati podjednako snažan utjecaj i u online komunikaciji. Osoba autoritetom izražava svoj status i moć načinom odijevanja, govorom tijela i različitim drugim statusnim simbolima. Odsutnost tih znakova u komunikaciji internetom reducira utjecaj njihova autoriteta. Ljudi se često pred autoritetom ustručavaju izreći svoje mišljenje zbog straha od kazne i neodobravanja. Online, u odnosu u kojemu su sve snage izjednačene, odnosno u kojemu je minimiziran pojavni utjecaj autoriteta, ljudi su daleko spremniji govoriti i ponašati se neprihvatljivo. Prema nekim autorima, od gore navedenih šest, tri su dominantna čimbenika u induciranju efekta online disinhibicije: osjećaj anonimnosti, nevidljivosti te nedostatak kontakta očima. U većini su slučajeva oni u interakciji i nadopunjuju se. U nekih ljudi pojava samo jednoga ili dvaju od tih faktora dovodi do jakoga efekta disihnibicije. Ipak, iako u tome igra važnu ulogu, efekt online disinhibicije nije jedini faktor koji utječe na spremnost pojedinca da na internetu iznosi vlastite intimne podatke ili prethodno inhibirane emocije. Značajnu ulogu imaju i individualne razlike. Tako, na primjer, intenzitet osjećaja, potreba i nagona utječe na podložnost disinhibiciji. Stilovi osobnosti također se jako razlikuju s obzirom na snagu obrambenih mehanizama i tendenciju k suzdržanosti ili izražajnosti. Osobe koje karakterizira histrionski stil reagiranja češće su jako otvorene i emotivne, dok su kompulzivne osobe znatno suzdržanije. Obiteljske aktivnosti Povesti zajednički razgovor o poštivanju pravila pisane komunikacije te prednostima i nedostacima digitalne komunikacije. 10 Sigurnost djece na internetu – Modul 4 - Priručnik za roditelje