[[[[[[[[[[[[[
radove kao što je to činio i prve godine boravka u Carigradu. To je nastavio i kasnije pa se
tako poslije njegove smrti u njegovoj bogatoj biblioteci našlo preko šezdeset tomova raznih
djela koja je sam prepisao i od kojih su neka sačuvana do danas. Isto tako, postoji mogućnost
da je u tim godinama napisao ostala djela iz disputacije i drugih oblasti za koja ne znamo kad
su napisana.
Sljedeće 1101. (1689/90.) godine napisao je komentar na djelo ar-Risala aš-šamsiyya iz
logike a godinu dana kasnije, 1102./1691., napisao je komentar ili glosu na ar-Risala alhanafiyya o disputaciji.
Izgleda da je te, 1102/1691., godine napisao i glosu na komentar ar-Risala al-'adudiyya
fi l-wad' od Isamuddina ('Isam ad-Din), a onda se ponovo posvetio izučavanju izvora i
osnova islamskog prava kojim se intenzivno bavi prije odlaska na studije u Carigrad. Tada je,
vjerovatno, napisao djelo Miftah al-husul, jedno od najobimnijih i najznačajnijih svojih djela.
Njegov učenik i biograf Ibrahim Opijač, a po njemu ostali pišu da je Šejh Jujo to djelo napisao
još dok je bio student u Carigradu. Međutim, u zaključnoj bilješci toga djela sam Šejh Jujo
kaže da je to djelo počeo da piše u četvrtak 16.1.1103./7.10.1691. godine i da ga je završio
18. redžepa 1103/4.4.1692. godine (GHB br. 3871 autograf), dakle, samo deset mjeseci prije
povratka u domovinu (rebi'a II 110471692. godine). Ako ovi zapisi ne označavaju ustvari
vrijeme kada je autor počeo i završio čistopis ovog djela, onda ga nikako nije napisao kao
student nego kao profesor neke carigradske medrese. To djelo pribavilo mu je velik ugled
među carigradskom ulemom.
c
Iste, 1103./1692., godine kada je Šejh Jujo očekivao da dobije profesuru na jednoj od
najuglednijih carigradskih škola, umro je mostarski muftija Hasan-efendija, a Mostarci
pošalju Šejh Juji pismo kojim ga zamole da primi položaj mostarskog muftije. Tada je, kaže
Šejh Jujo, u njemu «uzavrela ljubav prema rodnoj grudi ...» jer da nije ljubavi prema domovini,
ona bi propala...». Jasno je da su čovjeka koji je tako osjećao i govorio njegovi carigradski
prijatelji uzalud nagovarali da ostane u Carigradu, stavljajući mu u izgled sjajnu karijeru. On
im je odgovorio: «Osjećam da blagi vjetar Svemilosnog dolazi iz Hercegovine i nemam snage
da odolim zovu rodne grude», koja je vrlo teško podnosila brojne nedaće, koje su pratile
našu zemlju i narod u ono doba najljućeg i najdužeg rata između Turske s jedne, i zapadnih
saveznika s druge strane (kandijski rat). Tako je Šejh Jujo početkom 1104./1692. godine
postao mostarski muftija. Iz Carigrada je krenuo jednog ponedjeljka i stigao u Mostar jedne
subote u mjesecu rebi'u drugom 11047 krajem 1692. godine, poslije petnaestogodišnjeg boravka
u metropoli. Tada je imao 43 godine života.
13