Bo tabata sa ku den siglo 19 kasi henter e entrada di un famia tabata bai prinsipalmente pa kumpra kos di kome i bebe. Den añanan 60 un famia komun tabata gasta un promedio di 30% di su presupuesto na kuminda. Pero segun sifranan di CBS hulandes, esaki a baha drástikamente te yega un 11% den 2011. E bahada aki ta primariamente konsekuensha di subida di entrada. Awendia nos hendenan ta kumpra mas karni, piska i galiña ku ántes, kaminda den pasado tabata gasta mas na pan i batata. Di kada euro ku un famia gasta na kuminda, 25 sèn ta bai na produktonan di karni i piska. Na produktonan di grano manera pan, e konsumidó hulandes ta gasta un promedio di 21% di su entrada…
Abo konsumidó, bo a yega di evaluá pa bo mes kon bo ta gastando bo entrada na momento di hasi kompra den supermerkado? Aparte di traha bo lista di kompra, bo a yega di puntra bo mes si berdaderamente bo ta gastando bo sèn na e kosnan ku realmente bo mester? Saka bo sòm!
Bo ta kumpra konsiente i sabí?
DEN CHIKí
After
Estimado komersiante, fabrikante, bendedó,
Nos konsumidónan ke ...
Pa riba kada produkto keda indiká presis te ki dia esaki por wòrdu usá;
I indiká tambe riba kada produkto di konsumo kua ta e ingredientenan.
Pa komersiantenan duna informashon komprendibel na kada konsumidó tokante kondishonnan di garantia na ora di kumpra un artíkulo.
Pa stòp di diskutí tokante derechinan di nos komo konsumidó i respetá esakinan;.
Pa skucha i aseptá nos reklamonan ora bo produkto tin defekto;
I informá nos adelantá ken mester paga e gastunan adishonal ora un produkto defisiente no ta kai mas bou di e garantia di lei òf esun di fábrika.
Pa por fabor, no kere ku nos ta bobo.. nos sa nos derechinan;
por último, kòrda ku kliente ta rei i si nos no gusta bo trato i servisio, semper nos por bai otro kaminda.