Konsumidó Alertá Volumen 13, yanüari 2015 | Page 10

Kuminda poko saludabel ta ligá ku kuater di e dies kousanan mas grandi di morto rònt mundu: sobrepeso i obesitas, preshon haltu, suku i kolèsteròl haltu. Obesitas so ta estimá di kousa nos 2 trion dòler pa aña. Ta bira tempu pa nos tur lanta for di soño i realisá kua ta e preis di kuminda no saludabel.

E organisashon internashonal di konsumidónan, Consumers International (CI), a pone komo meta e aña aki pa yuda konsumidónan rònt mundu pa skohé kome salú komo su tema pa Dia Internashonal di Derechinan di Konsumidó (WCRD) 2015.

Kada konsumidó meresé e derechi riba no solamente kuminda, pero kuminda saludabel. Un akuerdo global obligatorio lo por sigurá akseso pa konsumidónan na kuminda saludabel i lo trese kuné un sistema di kuminda mas den balansa i sostenibel.

E kresementu di malesanan manera obesitas, diabétis, malesanan di kurason i sierto tiponan di kanser ta representá un krísis latente den salubridat públiko. E kantidat di hendenan obeso i ku sobrepeso ta kresiendo tur aña, i te dia di awe, niun pais na mundu a logra baha e kresementu aki.

E impakto di kuminda no saludabel riba salubridat awendia ta surpasá esun di humamentu. E impakto di obesitas riba Produkto Interno Global (GDP) ta ekivalente na kosto di guera, violensia ku arma di kandela i terorismo, segun sifranan di CI. Esaki ta un problema ku ta afektá paisnan desaroyá i esnan den desaroyo.

Dia Internashonal di derechinan di Konsumidó 2015 lo enfoká riba e derechi di konsumidó riba kuminda saludabel