rukovodilaca, tako da je ciljni bonus
obično skoro jednak iznosu godišnje
osnovne zarade. Bonusi većine najvi
ših rukovodilaca se mere prema profi
tu kompanije, posebno EBIT-u. Uglav
nom, pad profita kompanije vodi do
isplate znatno manjih bonusa najviših
rukovodilaca, dok su rezultat poveća
nja profita znatno veći bonusi.
se odnosi na dugoročne podstica
je, koji se obično daju u obliku pra
va kupovine akcija. Najviši rukovodi
oci u kompanijama iz SAD-a su dobi
li pravo kupovine akcija u vrednosti
od 470.000 evra, dok su najviši ru
kovodioci u kompanijama iz zapadne
Evrope dobili pravo kupovine akcija u
vrednosti od samo 109.000 evra.
Tabela 3: Profiti kompanija i bonusi
Međunarodno poređenje
U Srbiji primanja top menadžera
dosta variraju u zavisnosti od toga da
li je u pitanju međunarodna kompani
ja, domaća u privatnom vlasništvu ili
pak državno preduzeće, kao i od loka
cije same organizacije. Iako su u Srbiji
u toku aktivnosti koje za cilj imaju po
boljšanje poslovne i ekonomske klime
kao i ostvarivanje uslova za povećanje
stranih investicija, trenutna situacija i
dalje pokazuje stagnaciju i pad zara
da. Ovo je posledica opšte ekonom
ske situacije, a pogotovo visoke sto
pe nezaposlenosti koja, između osta
log, kreira višak raspoloživih visokih
rukovodilaca.
Kompan ije iz zapadn e Evrop e i
SAD-a nude slične pakete naknada
svojim rukovodiocima u smislu osnov
ne zarade i kratkoročnih bonusa. U
proseku, ukupna naknada u gotovom
najviših rukovodilaca je između 1,4 i
1,5 miliona evra u većini zemalja za
padne Evrope i u Sjedinjenim Drža
vama.
Najveća razlika u strukturi naknade
xxx
Tabela 4: Međunarodno poređenje: Zapadna Evropa u odnosu
na SAD
Globalno govoreći, naknada najvi
ših rukovodilaca je najveća u SAD-u i
u zapadnoj Evropi. U proseku, zarade
najviših rukovodilaca u najvećim kom
panijama u zemljama sa privredama u
razvoju kao što su Kina, Indija ili Ju
žna Afrika su znatno manje od nivoa
na Zapadu, ali je porast njihovih zara
da veći. “Trenutno, zarade rukovodila
ca najvišeg ranga iz zapadnih zema
lja rastu u proseku za 3-5%, a na tr
žištima u nastajanju za 7-10%,” ističe
Pramboeck.