Još od 2004. godine u Srbiji se govori o izgradnji brendova. Na svim nivoima – od države, pre
ko privrede do medija – ističe se važnost izgradnje marke koju će svi poštovati i voleti. Kako se
izgradnja brenda u čitavom svetu zasniva na istim principima, naše relativno malo tržište i ta
ko duga tranzicija nas ne smeju sprečavati i ne mogu da budu izgovor za zaos tajanje u korišće
nju alata i tehnika za osmišljavanje, izgradnju i razvijanje brendova. (Naravno, ovde ne govorimo
o savremenom dizajnu i primeni konceptuelne umetnosti na ambalažu proizvoda- pakovanje.)
Dejan Šapić
[email protected]
P
rateći reklamno tržište u po
slednjih desetak godina zapa
žamo da određene kategorije
proizvoda u jednom trenutku počinju
da se takmiče toliko da se širokoj jav
nosti čini da to rade da bi sami se
be ubedili u ono što poručuju. Krajem
devedesetih to su bile žvakaće gume,
zatim kafe, kasnije industrija piva…
Jeste neophodno kod proizvoda ko
ji se često kupuju (FMCG) da se re
klamna poruka stalno ponavlja, po
sebno u kategorijama gde ne postoje
bitne razlike u karakteristikama proiz
voda (kućna hemija je odličan primer),
ali beskonačno ponavljanje reklamne
poruke nema (mnogo) veze sa izgrad
njom brenda. Televizijski reklamni blo
kovi su samo jedan od kanala komu
nikacije i vremenom postaju (iako po
učešću u budžetu još uvek dominant
ni) sve manje zanimljivi, jer se sva
kodnevno “otvaraju” novi mediji. Ako
je osamdesetih godina televizija bila
“sve”, devedesetih “mnogo toga”, da
nas je ona samo “jedan od segmena
ta komunikacije”.
U slučaju sektora mobilne telefoni
je na početku kampanja se činilo da
svaka od kompanija ima jasnu strate
giju brenda i da medije koristi na pra
vi način. Identiteti, čak i imidži sva tri
brenda su bili jasni, drugačiji i takmi
čili su se po približavanju potrošaču
bez obzira na uvek visoke TV budže
te za oglašavanje. I danas se oni ja
sno razlikuju, ali su počeli da uruša
vaju vrednost brenda dosađivanjem, a
sve sa ciljem da kao konkurencija pra
te jedni druge...
Prava vrednost srpskih
brendova
Možemo govoriti o globalnim, re
gionalnim, nacionalnim brendovima,
a poznatost se može posmatrati i na
nivou grada – šta stanovnici misle o
prepoznatljivim simbolima i vredno
stima koji čine grad u kome žive. No,
mnogo veće nedoumice stvara pitanje