Problem radnog iskustva
U poređenju sa vršnjacima u drugim
zemljama centralne Evrope mladi u
Srbiji nemaju značajno radno iskustvo.
Većina ispitanika ističe volontiranje
kao jedino dodatno iskustvo koje
su stekli tokom studija, dok su po-
sao ili praksa u oblasti studiranja
veoma retke. To je u suprotnosti
sa činjenicom da su po njihovom
mišljenju upravo praksa (88%) i posao
(90%) najdragocenija vrsta iskustva.
Objašnjenje je nedovoljna dostupnost
mogućnosti za obavljanje prakse ili
drugih vannastavnih aktivnosti. To
objašnjava i činjenicu da skoro po-
lovina ispitanika iz Srbije nema po-
verenja u svoje veštine – čak 44,5%
smatra da su loše pripremljeni za
svoje buduće zanimanje. S tim u
vezi, kompanije i univerziteti treba
da više rade zajedno sa studentima
kako bi shvatili gde je koren njihovog
nezadovoljstva i da veze između dva
sveta postanu očiglednije kako bi se
mladi osećali spremnijim za rad. Uprkos
tome što smatraju da nisu dovoljno
pripremljeni za budući posao, mladi
u Srbiji veoma visoko samoocenjuju
sledeće kompetencije: sposobnost
efikasnog učenja novih stvari (81%),
timski rad (72%), komunikativnost
(70%), samoorganizaciju (68%), što je
više od regionalnog proseka.
Mladima u Srbiji
manje bitan novac
Kada biraju novi posao mladi iz
Srbije (41,5%) ističu, kao i njihovi
vršnjaci iz centralne Evrope, da im
je najvažnija mogućnost da razvijaju
svoje veštine. Na drugom mestu je
rad na zanimljivim projektima (13,4%).
Na trećem i četvrtom mestu ističu
mogućnost napredovanja u karijeri
(11,6%) i konkurentnu zaradu (8,5%).
Zanimljivo je da je procenat mladih
u Srbiji kojima je novac odlučujući
faktor pri izboru posla značajno niži
od centralnoevropskog proseka i iznosi
12.9%. Najvažniji motiv za promenu
posla je nedovoljno poštovanje njiho-
vog rada (25,6%).
Strane kompanije i dalje
na ceni
Većina mladih iz Srbije (62,8%) želi da
radi na pozicijama stručnjaka u svojim
oblastima. Skoro polovina (46,3%) bi
volela da radi za veliku međunarodnu