Peto izdanje rang liste Coface Adriatic/ Balkan Top 50 pokazuje da se ekonomska aktivnost ubrzala u jadransko-balkanskoj regiji prošle godine, pri čemu je najjači doprinos došao iz unutrašnje
potražnje, a potrošnja domaćinstva se izdvaja kao glavni pokretač regionalnog razvoja. Izuzetak
od ovog pravila je Srbija, koja prolazi kroz smanjenje privatne potrošnje četvrtu godinu za redom,
zbog slabog tržišta rada. Iako je stopa nezaposlenosti opala, region u većini svojih ekonomija i
dalje ima dvocifrene nivoe stanovništva bez posla.
Ovo izdanje rang liste Coface
Adriatic/ Balkan Top 50 ne odražava
ekonomski rast koji se vidi u regionu
(sa ukupnim povećanjem prometa od
samo +0,3% na 38,8 milijardi evra).
Ukupni neto profit opao je za -10,1%
na 1.139 milijardi evra. Zbog toga
morate bolje da pogledate i zađete
dublje da biste videli ekonomski rast
na ovogodišnjoj rang listi, ukazuju
stručnjaci međunarodne bonitetne
kuće Coface.
Pregled stanja
Prihod u sektoru „Minerali, hemikalije, nafta, plastika i farmacija“
opao je za -9,3%. Budući da ovaj
sektor obuhvata najveće kompanije u
regionu, njegova nestabilnost utiče na
ukupne rezultate. Sve druge privredne
grane prijavile su dobre stope rasta.
Potrošnja je povećala promet u sektoru
„Nespecijalizovana trgovina“ (+11,9%).
Ovaj sektor je takođe odgovoran za
veliki talas zapošljavanja, sa 9.057 od
ukupno 9.446 novih radnih mesta
nastalih kod 50 najvećih kompanija u
regionu. Ukupna stopa zaposlenosti
porasla je za 6,4%.
Turbulencija na tržištu nafte i gasa
takođe je dovela do promene u Top 3
u regionu. Uprkos masovnim padovima
prometa, slovenački i hrvatski naftni
i gasni giganti odbranili su svoje
pozicije. Slovenia Petrol završila je
2015. kao najveća kompanija u regionu,
a na drugom mestu je hrvatska INA.
Srpski NIS nije imao toliko sreće i
izbacila ga je sa podijuma slovenačka
kompanija za trgovanje električnom
energijom GEN-I. GEN-I je imao još
jednu veoma uspešnu godinu nakon
efikasnog prilagođavanja izazovima
tržišta električne energije, navodi se u
publikaciji.
Ekonomki izgledi
Jadranske zemlje su male ekonomije
koji su otvorene za spoljnu trgovinu,
a većina njihovog izvoza ide u region
i zemlje evrozone. Predviđa se da
će ova druga grupa da poveća rast
sa 0,9% prošle godine na 1,5% ove
godine i predstavlja važnu destinaciju
za izvoz iz jadranske regije (npr. Italija
će skoro udvostručiti stopu rasta od
0,6% u 2015. na 1,1% u 2016.). Ipak,
oporavak evrozone je i dalje izložen
raznim rizicima, sa slabim poverenjem
i neizvesnošću oko Bregzita. Kao
posledica toga, nije moguće
garantovati održivo poboljšanje u
ekonomijama koje zavise od ekonomske aktivnosti u evrozoni.
Uprkos spremnosti jadranske
regije da trguje na stranim tržištima,
koeficijent ekonomske otvorenosti
ostaje na niskom nivou. Učešće
izvoza u BDP u proseku je 37%, što je
znatno niže od pokazatelja u drugim
ekonomijama centralne i istočne
Evrope. Jedini izuzetak je Slovenija,
gde izvoz čini tri četvrtine BDP-a. Kao
rezultat toga, domaća potražnja je i
dalje važna komponenta ekonomskog
učinka u regionu Balkana. Jak i
održivi skok u potrošnji domaćinstava
ograničava visoka nezaposlenost,
naročito na Kosovu (34%), Bosni i
Hercegovini (27,7%) i Makedoniji
(26,1%). Ipak, oporavak privatne
potrošnje zabeležen prošle godine
preneće se i na 2016. godinu. Mešavina
investicija i neto izvoza takođe će
podržati BDP u većini ekonomija u
regionu. Osim članica EU Hrvatske
i Slovenije, druge balkanske zemlje
nemaju mnogo koristi od fondova EU,