pomoći da krenu kad oni odluče da
je vreme da krenu. To će im omogu
ćiti da energiju posvete radu na svo
joj ideji, a ne gubljenju vremena sa dr
žavnim birokratama.
Kreativnost po Adižesu
Po dr Isaku Adižesu preduzetnik je
čovek koji je kreativan i spreman da
preuzme rizik. Šta kreativnost jeste
objasniću crticom koja će razjasniti šta
kreativnost sigurno nije. Pažljivo sam
slušao jednu gospođu iz neke nacio
nalne službe za nešto dok objašnjava
kako oni brinu o „sirotim ljudima koji
su ostali bez posla” tako što ih podsti
ču na samozapošljavanje. „Mi organi
zujemo za njih treninge i kažemo im”,
veli ona, „i vi možete da pokrenete
svoju kompaniju, a ako nemate ideju
šta da radite, vi se osvrnite oko sebe,
vidite šta neko dobro radi, pa krenite
to isto”. Da sam ja vlast gospođa ne
samo da bi ostala bez posla, već bih
naredio i njeno hapšenje zbog huš
kanja na samozapošljavanje ljudi ko
ji nemaju novaca ni posla, ali nemaju
i nisu rođeni ni sa preduzetničkim du
hom. Velika spoljašnja nužda, potreba
da se zaradi novac i prehrani porodi
ca, sigurno nije dovoljna da bi se po
krenula kompanija. Preduzetništvo se
ne podstiče, ono dolazi iznutra. Ono
se javlja kao potreba, ali ne samo kao
novčana potreba. Ko dobro poznaje
bar jednog samoniklog preduzetnika
zna da su novci koje je on napravio i
koje pravi isto što i semafor koji po
kazuje sportisti koliko dobro igra. Preduzetnik ima ideju šta će raditi i unu
trašnju motivaciju da preuzme rizik i
xxx
posudi pare od rođaka ili banke da bi
tu svoju ideju realizovao.
Sjaj u očima
Evo jedn og prakt ičn og sav et a
službenicima u bankama koji odobra
vaju kredite ljudima koji pokreću kom
panije (na staroslavenskom „startapi
ma”). Nemojte gledati biznis plano
ve koje su napisali. Prvo ih pogle
dajte u oči i vidite da li se cakle kao