Savremena kultura, pozicionirajući modernog menadžera u samo svoje središte, od svetskih kor
poracija, banaka, sportskih, medijskih, političkih ili kulturnih institucija, nedvosmisleno nam sa
opštava da je zauvek svršeno sa konceptom “self made man”, otelovljenog u pojavi pionira slo
bodne trgovine, prvih berzanskih mešetara ili kriminalaca koji su zastrašivanjem zaposeli najpre
sivu zonu društvenosti, a potom i legalne institucije.
dr Zorica Tomić
[email protected]
U
mesto paradigme reprezen
tovane u liku danas zabo
ravljenog Aristotela Onazi
sa, koji je bez formalnog obrazovanja,
sa društvenim manirima koje je sticao
u hodu i poslovnom logikom odabi
ranom intuitivno i proveravanom na
svakom projektu iznova, stigao do sa
mog vrha, danas je na sceni novi kon
cept uspeha.
Herojsko doba ekonomskog entu
zijazma, koje je omogućilo promuću
rnom i vrednom lučkom radniku da
postane jedan od najvećih svetskih
brodovlasnika, potvrđujući vladajući
kredo post-ratovskog sveta – da je i
samo nebo dohvatljivo, očitovalo se u
slučaju ovog slavnog Grka i u činjeni
ci da je ne samo u poslu već i u pri
vatnom životu, birao samo najbolje!
Od pravih kubanskih cigara, najfinijih
vina, elegantnih jahti i privatnih avio
na, pa sve do dve ženske ikone 20. ve
ka: čuvene operske dive Marije Kalas i
udovice američkog predsednika Žakli
ne Kenedi.
Uživanje i strast međutim, za ko
je smo do skora naivno verovali da
predstavljaju sam recept uspeha, iz
gleda da su danas, u doba vladavine
narcističkog principa, svrgnuti sa svog
povlašćenog mesta. Današnji napori
za postizanje bogatstva, koje za mno
ge predstavlja obećanu zemlju mena
džerskog univerzuma, više je orjenti
sano na izazivanje divljenja, a manje
na poštovanje u očima drugih. Čak i
privatni život reprodukuje manipula
tivne strategije birokratske džungle,
koje organizuju radni dan. Umesto
uživanja, današnji menadžeri su izlo
ženi imperativu permanentne eduka
cije ne samo u pogledu novih tehnič
kih pomagala kojima se čvršće umre
žavaju sa poslovnim partnerima, već i
u smislu novih komunikativnih tehnika
koje prete da potpuno kanonizuju nji
hovo ponašanje, slobodno vreme, pa
čak i emocionalni život.
Stručnjaci za opštenje, naime, pišu
priručnike koji treba da pomognu u
obezbeđivanju dominantnog položaja
“mladog lava pred kojim je budućnost”,
vidljivosti na koktelima i neformalnim
skupovima, dok nove strategije, koje
se mogu naći i u medijima, nastoje da
oslobode moderne biznismene oseća
nja anksioznosti, stresa i straha od gu
bitničke kvalifikacije.
Današnjim menadžerima nije ni naj
manje lako. Potpuno ogoljena, logika
kapitala danas pokazuje da se ljudski
odnosi, kako javni tako privatni, pre
tvaraju u odnose dominacije, u svoje
vrsne igre moći, oslonjene na konflikt,
zastrašivanje i zavođenje bez strasti,
kao na prirodno stanje. Fantazam sa
vršenstva, od standardizovanog izgle
da, kalkulisanog i propisanog vida od
mora na preporučenoj destinaciji, ele
gantne ali neupadljive partnerke, do
nepogrešivosti odluka, kojim korpora
tivna ideologija kao kakvom batinom
maše ispred nosa menadžera sa am
bicijom, predstavlja teško breme ko
je mogu da izdrže samo ljudi sa in
tegritetom.
A njima, kao ni Onazisu i njemu
sličnima, nisu potrebne nikakve spe
cijalne edukacije. Oslonjeni na svo
je sopstveno drvo iznutra, zalivajući
ga mineralima sopstvene spontano
sti, hraneći ga sokovima svojih slabo
sti, oni retki, predodređeni za stvarni
uspeh, ne računaju ni sa kakvom sa
vršenošću, odsustvom humora ili ce
pidlačenjem, već sa vitalizmom i kre
ativnošću koji im nepogrešivo govore
da su i porazi svojevrsni izazovi.