Energetska efikasnost - specijalno izdanje GM Business & Lifestyle | Page 59
rano multisit rešenje za preko 40.000
učenika, ali je sada već polovina te
opreme van upotrebe.
gde postoji pristup internetu. Za razli
ku od PC i multisit koncepta koji zahte
vaju vezu prema internetu velikog ka
paciteta, za normalan rad sa đačkim
virtuelnim računarom dovoljan je ka
pacitet od svega 30 kbit/s.
Investicija u virtualizovani obrazov
ni informacioni sistem u računarskom
oblaku neće biti tehnološki neupotre
bljiva za nekoliko godina kao što je
slučaj sa PC i multisit konceptom. "Tan
ki klijenti" kao pristupni uređaji imaju
višestruko duži životni vek, a uvođenje
najnovijih tehnologija se uz minimalna
ulaganja ostvaruje u data centru.
Koncept sa virtualizovanim obra
zovnim informacionim sistemom sva
kom učeniku u Srbiji može da obez
bedi virtualni računar za svega 15-25
evra, što je nezamislivo u konceptu sa
PC ili multisit računarima čija je cena
po učeniku i deset puta veća.
Bolje rešenje
Umesto standardnih PC računara, u
školama se postavljaju pristupni ure
đaji pod nazivom "tanki klijenti" sa
monitorom tastaturom i mišem. Svi ovi
uređaji se povezuju u lokalnu mrežu
na školsko mrežno čvorište. Klijenti ko
ji preuzimaju ulogu PC računara troše
i do 40 puta manje električne energi
je od PC računara. Pored "tankih klije
nata", mogu se koristiti i drugi pristup
ni uređaji poput net book računara ili
mobilni i drugi uređaji.
Obrazovni data centar se nalazi na
jednom mestu ili na nekoliko regio
nalnih mesta i sastoji se od serverske
i arhitekture za skladištenje podata
ka. U data centru se nalaze proce
sorski i memorijski resursi koji služe
potrebama korisnika u školama da
Ekonomske prednosti
Brazil, Obama i Rusija
U Brazilu je na ovakav način počeo veliki projekat sa 350.000 virtuel
nih računara. U Americi se predsednik Obama lično založio za uvo
đenje ove tehnologije u obrazovanje i državne institucije (Obama’s
Cloud Initiative). Slična je situacija i u obrazovanju u Evropskoj uniji.
Rusija povezuje udaljene škole putem ove tehnologije i tvrdi da su
za samo mali deo sredstava koji je ranije trošen na PC računare obu
hvatili mnogo više škola i učenika.
umesto na PC računarima izvršavaju
njihove zahteve na serverskom delu.
Da bi učenik pristupio svom virtu
elnom računaru koji se nalazi negde
u računarskom oblaku u nekom da
ta centru, potrebna je komunikacio
na infrastruktura. Danas većina ško
la uglavnom koriste ADSL, 3G, koje je
obezbedio Telekom Srbije i ovim ko
munikacijama je obuh
vaćeno preko
80 % školske populacije, a kvalitet i
propusna moć ovih veza je sasvim
dovoljna za formiranje IT učionica.
Za preostali deo od 20 % potrebna
su minimalna sredstva da svaki učenik
ima pristup internetu. Na ovaj način bi
svaki učenik bio povezan sa svojim vir
tuelnim računarom. Učenik bi mogao
svojem virtuelnom računaru da pristu
pi iz škole, od kuće ili sa bilo kog mesta
Kada govorimo o ekonomskim
prednostima ovog koncepta, moramo
napomenuti ogromne uštede u potro
šnji električne energije. Ukoliko bi se
izgradio obrazovni sistem sa 300.000
PC računara, godišnja potrošnja elek
trične energije bi bila preko dvadeset
milion
a evra veća nego vitrualizovani
obrazovni računarski oblak koji može
koristiti svih 600.000 učenika u Srbi
ji, odnosno samo uštedom energije to
kom nekoliko godina može se finansi
rati projekat računarskog obrazovnog
oblaka. Sav nastavni sadržaj za sve
predmete bio bi dostupan svim škola
ma sa jednog centralizovanog mesta.
Za istu količinu ulaganja virtualizova
ni obrazovni sistem omogućava da se
obezbedi i do 10 puta više đačkih ra
čunara nego upotrebom PC ili multisit
tehnologije.