Energetska efikasnost - specijalno izdanje GM Business & Lifestyle | Page 55
centar radi gotovo u praznom hodu
u druge dve smene, tokom viken
da i praznika to iskorišćenje pada is
pod 8%. Cifra koja se ulaže u predu
zećima i institucijama u Srbiji u data
centre je ogromna, a ukupno iskori
šćenje je 12 puta manje od izgrađe
nog. Ako tome dodamo oko milion
personalnih računara u domaćinstvi
ma, čije iskorišćenje je svega 6% i sli
čan stepen korisnog dejstva za blizu
dva miliona računara u privredi i jav
nom sektoru slika je još drastičnija.
Upravo ova činjenica navela je no
sioce razvoja IT industrije u svetu da
nađu rešenje za ovaj problem. Ide
ja o koncentraciji računarskih ka
paciteta na manji broj data centa
ra koji bi bili dostupni uvek i na sva
kom mestu svim korisnicima nazva
na je Cloud Computing ili računarski
oblak. Ideja je da korisnici računar
skih usluga ne moraju da imaju svo
je data centre, već da koriste usluge
provajdera ovih servisa, a da se ste
pen iskorišćenja resursa podigne na
što veći nivo.
Prvi računarski oblaci su počeli da
se pojavljuju u svetu, a među njima
je i Srbija koja će već krajem godine
imati svoj računarski oblak. Predviđa
se da će ova tehnologija dostići svo
ju punu zrelost 2015. godine.
Prednosti računarskog
oblaka
Šta su predn os ti rač un ars kog
oblaka? Cena koštanja korišćenja IT
servisa iz računarskog oblaka je ma
nja za četiri do osam puta u odno
su na posedovanje svog data centra.
Mnogi će biti primorani da redukuju
svoje ne male troškove kako bi odr
žali konkurentnost, efikasnost i pro
fitabilnost. Ako se zna da uspešne
firme u svetu izdvajaju dva do če tiri
odsto godišnje od prometa kompa
nije za IT, onda je redukcija troško
va presudan činilac koji će uticati da
ukupni rezultat kompanije bude da
leko bolji i to će neminovno dove
sti do širokog prihvatanja ove teh
nologije koja je već jednom nogom
ozbiljno iskoračila.
Prema tome, računarski oblak je
jedan ili više povezanih data centa
ra u jedan sistem koji će biti dostu
pan korisnicima putem raznih vrsta
komunikacija bez obzira na to gde
se oni nalazili.
Po vrsti računarski oblaci mogu
biti privatni, što znači da data cen
tar jedne velike kompanije opslu
žuje sve svoje korisnike na teritori
ji koju pokriva. Komunalni računarski
oblak je jedan ili dva data centra koji
opslužuju, na primer, sve javne i ko
munalne službe jedne opštine ili sve
vladine agencije i institucije bez po
trebe da svaka od njih ima svoj da
ta centar.
Vrste mogućih usluga
Vrste usluga koje se mogu dobiti u
računarskom oblaku su od najosnov
nijih, kao što su infrastrukturne, gde