Energetska efikasnost - specijalno izdanje GM Business & Lifestyle | Page 42
Veza između energetske efikasnosti i emisije štetnih gasova
Najrasprostranjeniju definiciju "održivog razvoja" dale su Ujedinjene nacije: "Zadovoljiti potre
be sadašnjice ne ugrožavajući mogućnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe."
Najveći izazov održivosti životne sredine, pored pravno-socijalnih aspekata i odlaganja štetnog
otpada, je emisija gasova staklene bašte, koja najviše utiče na klimatske promene. Jedno pred
viđanje britanske vlade, na primer, ukazuje da povećanje temperature za 5 stepeni Celzijusove
skale može da dovede do smanjenja globalnog BDP-a za 10%, u najgorem slučaju i do 20%.
Američka Agencija za zaštitu životne sredine EPA je u ove zagađivače uvrstila ugljen-dioksid
(CO2), metan (CH4), azot-dioksid (N2O) i fluorinatne gasove. Najznačajniji je međutim, za mena
džere informacionih sektora u većini industrija – upravo CO2, koji se u najvećoj meri proizvodi i
emituje redovnim poslovnim aktivnostima.
Prilikom korišćenja električne energije ili vožnje automobila troši se energija koja nastaje sago
revanjem fosilnih goriva (nafta, prirodni gas i ugalj). Ovaj proces emituje u atmosferu CO2, gas
staklene bašte. Za CIO, potrošnja energije tako postaje uporediv parametar sa emisijom gasova.
U IT segmentu, stanje sa emisijom ugljen-disoksida je sledeće: PC računari i monitori čine 39,
serveri (uključujući hlađenje) 23, fiksne telefonske linije 15, mobilni telefoni 9, LAN 7, štampači 6
procenata emisije. Glavni napori su, dakle, već usmereni na smanjenje štetnih gasova u PC raču
narima i monitorima.
koja bi se postigla kada bi poslov
na putovanja bila smanjena za 20%
i zamenjena alatima kao što su vi
deo konferencije. Slično kao što bi
životnoj sredini koristila energet
ska efikasnost, stimulisanje razvo
ja potpuno novog tržišta podsta
klo bi veću konkurentnost evrop
ske industrije i stvorilo nove poslov
ne prilike.
Da bi ICT mogao da odigra svoju
ulogu u sveukupnom, ekološki po
dobnijem ponašanju i poslovanju,
trebalo bi da su svi ljudi onlajn, što
u realnosti nije slučaj. Istovremeno
se otvara i pitanje da li će umre
žavanje sve većeg broja ljudi, od
nosno rad i zabava na daljinu koji
podrazumevaju vezu sa internetom,
pomoći očuvanju životne sredine,
poš to ned vos mis len o dop rin os e
povećanju potrošnje energije.
Energija, tačnije potrošnja ener
gije, dakle, ponajviše gura ICT u
domen kletve, iako je spisak čini
laca koji utiču na opšte zagađenje
mnogo širi, poput isparenja, zaga
đivanja voda, zagađivanja zemljišta,
upotrebe sirovih materijala i pri
rodnih resursa, otpada i emitovanja
energije....
Energetski standardi
Veliki deo ICT proizvoda zahteva
dosta energije za proizvodnju kao
i za svakodnevni rad. ICT industri
ja trenutno generiše 2% globalne
emisije CO2. Zato za ove proizvo
de moraju biti ustanovljeni striktni
XX
Internet ogledalo Business & Technologies Magazine :: Broj 105/106
energetski standardi. Primer je EU
Energy Star standard, koji su lansi
rale Evropska unija i Vlada SAD, ka
ko bi usaglasile označavanje ener
getske potrošnje u domenu kance
larijske opreme. Nova EU regulativa
sada poziva države članice da ob
rate pažnju na ove kriterijume pri
likom kupovine kancelarijske opre
me.
Slično tome, i ekološki kriteriju
mi dobrovoljnog evropskog siste
ma eko-oznaka ohrabruju pozicio
niranje ekološki podobnih proizvo
da na tržištu.
Sa više od 250 miliona regularnih
korisnika Interneta i 60% javnih ser
visa dostupnih preko ove mreže, EU
je u dobroj poziciji da ICT postig
ne slične rezultate kada su u pitanju