Digitalna transformacija - specijalno godišnje izdanje | Page 16
Na koji način promene životnog
stila utiču na bankarstvo?
Usled digitalne transformacije i
stalnog prisustva mobilnih uređaja
koji se koriste u najrazličitije svrhe
ljudi ne mogu da razumeju zašto im
se banke ne mogu približiti u kon
tekstu njihovih poslova. Onda ka
da žele nešto da kupe, ali im je po
treban kredit, ili kada traže ponudu
za odmor putem interneta bilo bi
zgodno kada bi banka ponudila ne
ki vid finansiranja odmora baš u
momentu kada oni pretražuju mo
gućnosti.
Više nije dovoljno da nakon što
pronađemo mesto za odmor ode
mo na odvojenu aplikaciju elektron
skog bankarstva da zatražimo po
zajmicu. Pobednici u ovom poslo
vanju (tehnologiji) znaće da vi tra
žite mesto za odmor, znaće kakve
su vam finansijske prilike, stanje va
šeg računa u banci, i ponudiće vam
pravi aranžman, kredit za putova
nje u onom trenutku u kome vi vrši
te rezervaciju za odmor. Periodi pri
hvatanja novih načina poslovanja i
odomaćivanja novih tehnologija su
sve kraći i kraći. Zbog toga su banke
pod velikim pritiskom da uvode no
vine i promene u svoj rad. Ono što je
interesantno je da su pre tridesetak
godina trendovi iz Amerike i Evro
pe dolazili sa zakašnjenjem od deset
i više godina. Onda je to postalo pet
godina, a sada je pet minuta.
Gde su banke u regionu sada u
pogledu praćenja novih tehnolo
gija?
Sve banke sveta su u istom loncu.
Banke u regionu nisu ni u kakvom
specijalnom položaju u poređenju
sa drugim zemljama regiona. Ali ako
govorimo o spremnosti i mogućno
stima, tu postoje razlike. Pre svega,
neka tržišta se u velikoj meri razli
kuju. Amerika se gledajući iz aspek
ta prava razlikuje od Evrope. Evrop
sko finansijsko tržište je uređenije od
američkog.
Znamo da se digitalno poslovanje
razvija brže od ostalih oblika poslo
vanja, to je činjenica koje sve svetske
statistike portvrđuju. Takođe znamo
da u skladu sa trenutnim statistika
ma jedan evro investiran u digital
no poslovanje uvećava bruto doma
ći proizvod za 9 ili 10 evra u država
ma u razvoju. Ove investicije tako
đe smanjuju troškove, povećavaju
efikasnost poslovnih procesa itd.
Ljudi misle da će digitalizacija sma
njiti zaposlenost. Naprotiv, privred
na društva koja više usvajaju digi
talizaciju stvaraju i više prostora za
nove poslove, pošto dolazi do ra
sta celokupne privrede. Zato se ze
mlja, a naravno i banke, nalaze pred
izazovom koji podrazumeva planira
nje budžeta, internih resursa i part
nerstva sa digitalnim kompanijama
kao što su Asseco ili ostali proizvo
đači koji ih mogu snabdeti digital
nim rešenjima. Tehnologija se ne do
bija besplatno, u razvoj i primenu se
mora mnogo uložiti. Uzimajući u ob
zir profitabilnost grane bankarstva,
vidimo da neke banke ostvaruju ve
ći profit i imaju veći budžet, tako da
mogu brže da uvedu nove tehnolo
gije. Mi pažljivo posmatramo i ve
rujemo da će u sve zemlje Balkana
u roku od jedne do dve godine do
ći neki novi inovatori u oblasti finan
sijskih tehnologija koji će jako uzdr
mati finansijsko tržište, i da će to još
više pokrenuti banke ka digitalnoj
transformaciji.
Šta se u bliskoj budućnosti oče
kuje u vezi sa digitalnim bankar
stvom?
Verujem da je najvažnija promena