D
inin i Melitin repertoar otkriva zadivljenost
brazilskom muzikom koja obuhvata područje
od tradicionalnog choroa do savremenih kompozicija sa posebnim naglaskom na bossa novu. Dina i
Mel, osim brazilske muzike, pokušavaju da ožive
različite muzičke dragulje južnoameričkog kontinenta. Klasičan pristup pomešan sa mediteranskim
duhom čini njihove interpretacije potpuno drugačijim. Brojni mediji kao što su 057info.hr, ezadar.hr,
Zadarski list i Novi list uočili su kvalitet ove dve
umetnice ukazujući na bogatsvo koje nesebično
poklanjaju svojoj publici.
Dina je još od detinjstva počela da se bavi muzikom, znajući da će to biti njen poziv. Završila je
srednju muzičku školu, a potom je studirala na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Imala je priliku da proputuje Evropu sa različitim ansamblima. Godine
1999. za rođendan je dobila CD Toma Jobima sa
najvećim klasicima bossa nove. Jedan sasvim slučajan poklon tada je Dinu približio lepotama i mekoći brazilskog portugalskog jezika. Ova uspešna
umetnica tokom svoje karijere radila je kao kritičarka u Jutarnjem listu, kao novinarka u redakciji
ozbiljne muzike pri HRT-u i kao pedagoški radnik,
a danas radi kao umetnički saradnik Koncertne sezone Zadar.
Mel se takođe bavi muzikom od detinjstva. Kao
član Zagrebačkog gitarističkog kvarteta nastupala
je u preko dvadeset pet država. Kao tinejdžerka nastupala je u Firenci gde je sa svojom grupom osvojila nagradu, a potom su dodatno zaradili svirajući
na ulici. Od zarađenog novca vratila se u Hrvatsku
i kupila legendarnu kompilaciju Beleza Tropical
koji je, kako kaže, promenio njen muzički svemir.
Melita je takođe studirala na Muzičkoj akademiji u
16 | bulevarumetnosti.rs
Zagrebu osvajajući brojne muzičke nagrade u Hrvatskoj i van.
Na pitanje zašto Brazil i brazilska muzika, usledio
je nadahnjujuć odgovor. Kako Melita kaže, ni ona
ni Dina ne potiču iz muzičkih porodica, pa ih čitav
život obeležavaju neobični spojevi. Dina je od detinjstva zavolela muziku. Mel je želela postati novinarka i muzički kritičar, a našla se u potpuno drugačijoj ulozi. Takva je i brazilska kultura – puna
naizgled suprotnosti, na stalnoj granici između vrhunske umetnosti, sreće i sete, koja ponekad sklizne u banalno. Melita takođe dodaje da se brazilski
spoj domorodačkog, evropskog i afričkog veoma
dobro slaže sa vrlo specifičnim mediteranskim
senzibilitetom, koji se u savremenoj Dalmaciji ponekad svede na kičastu razglednicu. Ona je kao gitaristkinja bila privučena bossa novi zbog sofisticiranosti njenog ritma i harmonije.
Dina e Mel su živele godinama u Zagrebu, ali se
tada nisu poznavale. Njihov krug zatvorio se u
Zadru gde su se upoznale nakon svog povratka iz
Zagreba. Prilikom priprema Melitinog koncerta,
koji je Dina organizovala kao producentkinja, ove
dve umetnice su saznale jedna za drugu. Tada su
zajedno pošle brazilskomediteranskim putem za
koji se Dina nada da će trajati zauvek. Verujem
da se tome nadaju i njihovi slušaoci. Iako smo
navikli da nam iz Dalmacije stižu melodije koje
ponekad podsećaju na ne tako daleku Italiju ili
Francusku, možemo biti srećni što postoje stvaraoci koji su kadri da otvore neke nove/stare
umetničke riznice. Time pokazuju da je naše mediteransko sunce sjajnije od onog koje smo poznavali ranije. Tada se rađa nada da će ono još
dugo nastavljati svoj rast.