Ova dragocena tečnost bila je poznata i drevnoj civilizaciji Olmeka pre tri i po hiljade godina. Tragovi
teobromina i kofeina, alkaloida koji se zajedno nalaze samo u semenu kakaovca, otkrili su ovu tajnu,
vekovima odbijajući da napuste keramičke posude,
u kojma su čuvani u magičnom napitku. Olmeci,
Asteci i Maje cenili su kvalitet čokoladnog napitka
na osnovu guste, tamne pene koja se stvarala na
njegovoj površini, pretakanjem tečnosti iz jedne
posude u drugu.
Čokolada je bila simbol života. Pružajući telu neverovatnu snagu i izdržljivost, pokretala je um noseći
ga u neslućene visine. Takođe, bila je i simbol smrti, nemi učesnik mnogih obrednih žrtvovanja. Ne
odvajajući se od života, pratila je smrt u stopu.
Obogaćena cvetnim prahom, tekla je telom vladara,
dok je, pomešana s krvlju, lagano napuštala srce
ljudske žrtve. Jednom godišnje Asteci su, u cilju
dodvoravanja bogovima, prinosili ljudsku žrtvu,
obično najhrabrijeg i fizički najsavršenijeg zarobljenika. Želeći da krv bude što tamnija, žrtvu su
četrdeset dana pre obreda pojili naročitom čokoladom (ITZPAKALAT), spravljanom sa vodom, kojom
je spirana krv sa noža prethodnog žrtvovanja. Na
kamenom žrtveniku, jednim pokretom otvaran je
grudni koš. Ruke obrednog sveštenika izdizale su
ka nebu srce koje je juš uvek kucalo, puštajući krv
da potpuno isteče.
55