I u novom vijeku rad žena i njihov život uziman je zdravo za gotovo. U 18. st. u Velikoj Britaniji industrijska je revolucija, naizgled nabolje, promijenila položaj žena jer su bile poticane na rad, ali zapravo su time žene bile podvrgnute dvostrukom opterećenju jer su radile u tvornici i domaćinstvu budući da muškarci, naravno, nisu preuzeli dio njihovih kućanskih obveza. Uz to, bile su manje plaćene od muškaraca i njihov se rad nije cijenio.
Sredinom 19. st. žene se počinju upisivati na medicinske fakultete, ali moraju ulagati u obrazovanje dvostruko više truda nego njihovi kolege jer imaju posebne usmene ispite. Osim toga, mogu se baviti medicinom samo u partnerstvu s muškim liječnikom. Prvi svjetski rat mijenja stvari. Muškarci se bore, a žene upravljaju plugovima, automobilima, primaju plaću, upravljaju svojim proračunom. Nakon rata javlja se želja za uspostavljanjem starog poretka i žene su bile poticane da se vrate kućama jer domaćinstvo trpi ako se žene bave drugim stvarima i otimaju muškarcima posao. Tek nakon 2. svjetskog rata žene u svijetu masovnije dobivaju pravo glasa. Kratkoročno žene nisu imale koristi od toga jer društveni stavovi i vrijednosti i dalje diskriminiraju žene.
Položaj žena u prošlosti i danas u mnogo se stvari razlikuje. Povijest su pisali muškarci pa se čini da su najveći dio povijesti i činili muškarci. Žene su, naravno, postojale, ali one nisu bile prisutne u javnom životu. Bilo je nepojmljivo da jedna žena bilo što drugo radi osim kuha, pere i čuva djecu. Nasreću, do danas se to ipak promijenilo.
TEMA BROJA ŽENE U UMJETNOSTI
Slađana Županc, prof.
4