24Kitchen BestFood online magazin Broj 6 | Page 86

Stres i ishrana Da li ste nekad nakon jedenja u žurbi, ili stanju uznemirenosti imali osećaj da vam hrana „sedi” u želudcu? Upravo to se i dešava, a da bismo razumeli zašto pozabavićemo se fiziologijom stresnog odgovora. Stres možemo definisati kao stanje u kome je poremećena unutrašnja psihofiziološka ravnoteža organizma i koje iziskuje dodatno ulaganje napora radi njenog ponovnog uspostavljanja. Stresni odgovor organizma je evoluciona tekovina čiji je osnovni cilj da u potencijalno životno ugrožavajućoj situaciji omogući trenutnu akciju bežanja ili borbe. Trošenje energije na uobičajene aktivnosti, hranjenje, varenje ili reprodukciju u takvim uslovima moglo bi se opisati kao rasipanje opasno po život. Jednostavno rečeno, malo je verovatno da ćete sesti na ćebence i uživati u sendviču dok vam je medved za petama, ali je izvesno da bi vam brze noge, ili spretne ruke mogle spasiti život u toj situaciji. Zato tokom stresne, ili alarmne reakcije organizma dolazi do povećanja dotoka krvi u aktivne mišiće uz istovremeno smanjenje dotoka krvi u gastrointestinalni trakt i bubrege. Kako naše telo sprovodi tu mudru preraspodelu resursa? Simpatikus i parasimpatikus Najveću ulogu u delovanju stresa na organizam imaju autonomni nervni sistem (ANS) i sistem žlezda sa unutrašnjim lučenjem. Autonomni nervni sistem je deo nervnog sistema koji kontroliše većinu funkcija unutrašnjih organa. Simpatički i parasimpatički sistemi su dve grane autonomnog nervnog sistema sa pretežno suprotnim funkcijma. Emocionalna stanja poput strepnje, besa, straha kao i mentalni ili fizički stres obično nadražuju simpatički sistem, čiji je zadatak da obezbedi dodatnu aktivaciju organizma u stresnom stanju, što se naziva simpatičkom (ali ne preterano simpatičnom) reakcijom na stres. Stimulacija parasimpatikusa pojačava celokupnu aktivnost sistema za varenje omogućujući brzo potiskivanje hrane kroz trakt uz povećanje aktivnosti mnogih gastrointestinalnih žlezda. Parasimpatikus je dominantan kada smo opušteni pa ako primetite da lakše varite dok se izležavate na plaži, znate kome da se zahvalite. Iako normalno funkcionisanje gastrointestinalnog sistema ne zavisi mnogo od dejstva simpatikusa, jaka simpatička stimulacija, poput stresne reakcije usporava rad creva i prolaz hrane kroz trakt. Takođe, prevaga simpatikusa ponekad dovodi do smanjenog lučenja gastrointestinalnih žlezda i može izazvati zatvor. 86 Kada unezvereni izletite sa poslovnog sastanka i na putu do pošte „progutate“ pljeskavicu, paralelno računajući koliko će vam novca do kraja meseca ostati kada platite račune, osetićete magiju simpatikusa u vidu mučnine, nadutosti stomaka, gasova i gorušice. Ako baš želite da osetite koliko je moćan predlažem da usput razmišljate o tome koliko pljeskavica goji, koliko kalorija i ugljenih hidrata ima u lepinji, a koliko masnoće u mesu i sve to začinite osećanjem krivice. Šta činiti? Simpatikus, prema kome trenutno gajite neprijateljska osećanja je zapravo naš prijatelj i zaštitnik. On je general koji za nekoliko sekundi može da mobiliše i organizuje sve jedinice našeg tela čineći nas nepobedivim kada smo najugroženiji. U stanju hroničnog stresa postaje naš glasnik, a opisane simptome možemo shvatiti kao jezik kojim nam telo govori da nije dizajnirano za ono čemu ga izlažemo. To ne znači da stres, bolne emocije i neprijatna stanja treba da izbegavamo. Ne samo da to nije moguće, nego nije ni korisno ni poželjno. To znači da bi bilo dobro da razvijamo bolje načine suočavanja sa problemima i efikasnije strategije za prevladavanja stresa. Takođe treba da se staramo o svom telu, ali ne tako što ćemo nastojati da ga „upakujemo“ u dva broja manje pantalone ili uobličimo prema modelu sa naslovnice, već tako što ćemo ga poštovati, osluškivati, negovati, hraniti onim što mu je potrebno na način koji mu prija. Ponekad su dovoljni mali koraci koji se oslanjaju na jednostavne tehnike. Ako vas je ova priča uznemirila ili uplašila, a pred vama je obrok, zatvorite oči na par minuta, lagano udahnite i izdahnite vazduh, usredredite se na svoje disanje i zamislite situaciju u kojoj se osećate bezbedno i opušteno. Izbor je vaš, šetnja pored mora, zvuci talasa, miris šume, pogled sa planine, smejanje sa vašom decom, šetnja sa psom. Osetićete kako se lagano opuštate. Sada ste spremni da se prepustite čarobnim ukusima, mirisima i bojama. Možda se pitate zašto u stresnim periodima života ne smršamo, kada je već supresija apetita jedan od aspekata uobičajenog stresnog odgovora. Odgovor leži u sistemu žlezda sa unutrašnjim lučenjem čija uloga u stresnom odgovoru našeg organizma dodatno komplikuje stvari. Nije evolucija tek tako potrošila stotine hiljada godina. Više o tome u narednom broju…