24Kitchen BestFood online magazin Broj 6 | Page 86
Stres i ishrana
Da li ste nekad nakon jedenja u žurbi, ili stanju uznemirenosti imali osećaj da vam hrana „sedi” u želudcu? Upravo to
se i dešava, a da bismo razumeli zašto pozabavićemo se
fiziologijom stresnog odgovora.
Stres možemo definisati kao stanje u kome je poremećena unutrašnja psihofiziološka ravnoteža organizma i koje
iziskuje dodatno ulaganje napora radi njenog ponovnog
uspostavljanja. Stresni odgovor organizma je evoluciona
tekovina čiji je osnovni cilj da u potencijalno životno ugrožavajućoj situaciji omogući trenutnu akciju bežanja ili borbe.
Trošenje energije na uobičajene aktivnosti, hranjenje, varenje ili reprodukciju u takvim uslovima moglo bi se opisati
kao rasipanje opasno po život. Jednostavno rečeno, malo
je verovatno da ćete sesti na ćebence i uživati u sendviču
dok vam je medved za petama, ali je izvesno da bi vam
brze noge, ili spretne ruke mogle spasiti život u toj situaciji.
Zato tokom stresne, ili alarmne reakcije organizma dolazi
do povećanja dotoka krvi u aktivne mišiće uz istovremeno
smanjenje dotoka krvi u gastrointestinalni trakt i bubrege.
Kako naše telo sprovodi tu mudru preraspodelu resursa?
Simpatikus i parasimpatikus
Najveću ulogu u delovanju stresa na organizam imaju autonomni nervni sistem (ANS) i sistem žlezda sa unutrašnjim lučenjem. Autonomni nervni sistem je deo nervnog
sistema koji kontroliše većinu funkcija unutrašnjih organa. Simpatički i parasimpatički sistemi su dve grane autonomnog nervnog sistema sa pretežno suprotnim funkcijma. Emocionalna stanja poput strepnje, besa, straha
kao i mentalni ili fizički stres obično nadražuju simpatički
sistem, čiji je zadatak da obezbedi dodatnu aktivaciju organizma u stresnom stanju, što se naziva simpatičkom (ali
ne preterano simpatičnom) reakcijom na stres. Stimulacija
parasimpatikusa pojačava celokupnu aktivnost sistema za
varenje omogućujući brzo potiskivanje hrane kroz trakt
uz povećanje aktivnosti mnogih gastrointestinalnih žlezda. Parasimpatikus je dominantan kada smo opušteni pa
ako primetite da lakše varite dok se izležavate na plaži,
znate kome da se zahvalite. Iako normalno funkcionisanje
gastrointestinalnog sistema ne zavisi mnogo od dejstva
simpatikusa, jaka simpatička stimulacija, poput stresne
reakcije usporava rad creva i prolaz hrane kroz trakt. Takođe, prevaga simpatikusa ponekad dovodi do smanjenog
lučenja gastrointestinalnih žlezda i može izazvati zatvor.
86
Kada unezvereni izletite sa poslovnog sastanka i na putu
do pošte „progutate“ pljeskavicu, paralelno računajući
koliko će vam novca do kraja meseca ostati kada platite
račune, osetićete magiju simpatikusa u vidu mučnine, nadutosti stomaka, gasova i gorušice. Ako baš želite da osetite koliko je moćan predlažem da usput razmišljate o tome
koliko pljeskavica goji, koliko kalorija i ugljenih hidrata ima
u lepinji, a koliko masnoće u mesu i sve to začinite osećanjem krivice.
Šta činiti?
Simpatikus, prema kome trenutno gajite neprijateljska
osećanja je zapravo naš prijatelj i zaštitnik. On je general koji za nekoliko sekundi može da mobiliše i organizuje
sve jedinice našeg tela čineći nas nepobedivim kada smo
najugroženiji. U stanju hroničnog stresa postaje naš glasnik, a opisane simptome možemo shvatiti kao jezik kojim
nam telo govori da nije dizajnirano za ono čemu ga izlažemo. To ne znači da stres, bolne emocije i neprijatna stanja
treba da izbegavamo. Ne samo da to nije moguće, nego
nije ni korisno ni poželjno. To znači da bi bilo dobro da
razvijamo bolje načine suočavanja sa problemima i efikasnije strategije za prevladavanja stresa. Takođe treba da
se staramo o svom telu, ali ne tako što ćemo nastojati da
ga „upakujemo“ u dva broja manje pantalone ili uobličimo
prema modelu sa naslovnice, već tako što ćemo ga poštovati, osluškivati, negovati, hraniti onim što mu je potrebno
na način koji mu prija.
Ponekad su dovoljni mali koraci koji se oslanjaju na jednostavne tehnike. Ako vas je ova priča uznemirila ili uplašila, a pred vama je obrok, zatvorite oči na par minuta, lagano udahnite i izdahnite vazduh, usredredite se
na svoje disanje i zamislite situaciju u kojoj se osećate
bezbedno i opušteno. Izbor je vaš, šetnja pored mora,
zvuci talasa, miris šume, pogled sa planine, smejanje
sa vašom decom, šetnja sa psom. Osetićete kako se
lagano opuštate. Sada ste spremni da se prepustite
čarobnim ukusima, mirisima i bojama.
Možda se pitate zašto u stresnim periodima života ne smršamo, kada je već supresija apetita jedan od aspekata
uobičajenog stresnog odgovora. Odgovor leži u sistemu
žlezda sa unutrašnjim lučenjem čija uloga u stresnom
odgovoru našeg organizma dodatno komplikuje stvari.
Nije evolucija tek tako potrošila stotine hiljada godina. Više
o tome u narednom broju…