24Kitchen BestFood online magazin Broj 01 | Page 34

Visiting Srbija veliki gurmani. Ustaljena je praksa od tri osnovna obroka, koji su ?esto previše obilni i u potpunosti odudaraju od saveta lekara i pravila zdrave ishrane. Nije uvek bilo tako… Nekada je najvažniji usev bio kukuruz, kako u ishrani ljudi tako i stoke. On se relativno brzo raširio Moravi?kim krajem jer je davao ve?e prinose od ostalih žitarica. On bi bivao samleven u brašno od ?ega bi se pravio hleb ili palenta, ili kako se to ovde kaže ka?amak. On se po pravilu konzumira sa dodatkom mle?nih proizvoda, kajmaka i sira koji su tako?e u ovom kraju veoma zastupljeni. Nekako paralelno sa kukuruzom, kažu u doba Prvog srpskog ustanka, na ove prostore dolazi još jedna latinoameri?ka kultura – krompir. Iako je u po?etku naišao na otpor crkve i naroda jer je smatran „?avoljim plodom” jer se krtola vadi iz zemlje, danas se bez njega ne može zamisliti ovdašnja kuhinja. Krompir se danas jede kao 34 pire, krompir salata, przeni krompir, pomfrit. Nekada je to bilo jednostavnije, na žar ognjišta stavio bi se ?itav krompir da se ispe?e, ogulila bi se kora, posolio i pojeo uz komad hleba i naravno neizostavnog sira. Gajenje vo?a i povr?a je tako?e bilo i ostalo zna?ajno za svako ovdašnje doma?instvo. Od povr?a se gaje uglavnom sve poznate vrste karakteristi?ne za ostale krajeve Srbije. Paradajz, krastavci, paprika, luk, kupus… Jedno od karakteristi?nih jela u moravi?kom okrugu je upravo „Svadbarski kupus”, nazvan tako jer se pripremao na svadbama u velikim loncima na otvorenom plamenu. U toku „Sabora truba?a” koji se svake godine održava u Gu?i nezamislivo je oti?i tamo, a ne probati ovaj specijalitet. Tako?e u Mr?ajevcima se svake godine u septembru održava takmi?enje “Kupusijada”, gde se kuvari takmi?e u kvalitetnom spremanju doma?eg kupusa. Tada veliki broj ljudi iz okolnih mesta poseti ovo malo mesto kod ?a?ka. Najzastupljenija vo?ka je šljiva, od koje se pravi pekmez, dok se destilacijom dobija rakija koja je, poput same šljive, karakteristi?na za ovaj kraj. Ona se tradicionalno pravi za potrebe doma?instva, mada ima onih koji doma?u šljivovicu plasiraju i na tržište, kako Srbije tako i u inostranstvo. Ne bi bilo pošteno govoriti o šljivama a ne pomenuti “džanariku”, jednu vrstu slatke šljive, crvene boje karakteristi?nu za ovaj kraj. Pored šljiva zastupljene su i kajsije kojima je posve?en festival „Dani srpske kajsije” u selu Miokovci . Za one koji ne mogu zamisliti obrok bez mesa tu su mnogobrojne „pe?enjare”. U ovim gostiteljskim objektima obi?no se služe pe?ena prasetina i jagnjetina, a uz njih se servira „šopska” ili kupus salata.